Borna – razlika između verzija

'''Borna''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], koja se prostirala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], te knez [[Guduščani|Guduščana]] (prema tradicionalnoj historiografiji knez [[Gacka (pokrajina)|Gačana]]), vladao od otprilike [[810|810.]] do [[821|821.]]

Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821|821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref>

Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref>

Kad je cara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[814]]. naslijedio [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]]. U [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonskoj Hrvatskoj]] vladao je knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]], provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.

Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku [[818|818.]] godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili [[Slovenci]] i [[Timočani]], Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]]. U sukobu s Ljudevitom na [[Kupa|Kupi]] [[819|819.]], Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. [[820|820.]] godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.

Sukobi se nastavljaju sve do [[822|822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821|821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.

Dio povjesničara drži da je Borna zapravo [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.

|nasljednik=[[Vladislav]] ([[821|821.]] - [[835|835.]])