Blagovijest – razlika između verzija

'''Blagovijest''', '''Blagoveštenje''' ili '''Navještenje Gospodinovo''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Annuntiatio'') je [[kršćanstvohrišćanstvo|kršćanski]] praznik u spomen na događaj, kada je arkanđeo [[Gabrijel]] navijestio [[Sveta Marija (majka Isusova)|Blaženoj Djevici Mariji]], da će začeti [[Isus]]a po [[Duh Sveti Duh|Duhu Svetom]].

Blagovijest se u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]] slavi [[25. 3.|25. ožujka]], 9 mjeseci prije [[Božić]]a, a u [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama koje koriste [[julijanski kalendar]] [[7. 4.|7. travnja]]. Riječ je [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog]] porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema [[Biblija|Bibliji]], arkanđeo Gabrijel navijestio je [[Sveta Marija (majka Isusova)|Mariji]], da će začeti [[Isus|Sina Božjega]] po [[Duh Sveti Duh|Duhu Svetome]]. Dogodilo se to u [[Nazaret]]u, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s [[Sveti Josip|Josipom]], ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak [[molitva|molitve]] „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila [[Bog|Božji]] naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao.

Sveti Oci iz starih vremena ostavili su nam nekoliko predanja vezanih za ovaj razgovor kojim je otpočela istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari. Između ostalog, oni vele da se Božji arhanđeo Gavrilo pojavio pred [[BogorodicaMarija (majka Isusova)|Prečistom Djevom]] baš u trenutku kada je čitala poznato mesto iz Knjige proroka Isaije: ''Gle, devojka će začeti i rodiće sina'' (Is. 7, 14). Po istim tumačenjima. Gospod [[Isus|Isus Hristos]] je vaskrsao trideset i nešto godina kasnije, u isti datum u koji se vodio opisani razgovor Božjeg izaslanika i buduće Bogorodice. Zato se 25. mart/7. april smatra za autentični datum [[VaskrsUskrs|Vaskrsa]]a, a retki slučajevi kada se Vaskrs poklopi sa ovim nepokretnim praznikom. zovu se "[[Kiriopasha]]".