Bitka za Moskvu – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 5:
|opis_slike=Tenkovi [[Sile Osovine|sila Osovine]] napadaju jedno selo na putu prema Moskvi
|datum=[[2. 10.]] 1941. - [[7. 1.]] 1942.
|mjesto=okolica [[Moskva|Moskve]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]
|povod=
|teritorij=
|rezultat=sovjetska pobjeda
|strana1={{flagicon|NJE|Nazi}} [[Treći rajh|Treći Reich]]
|strana2={{flagicon|SSSR}} [[Sovjetski Savez]]
|sukobljeni3=
Red 29:
}}
'''Bitka za Moskvu''' ({{lang-ru|битва за Москву}}, ''bitva za Moskvu'', {{lang-de|Schlacht um Moskau}}) je opće prihvaćeni naziv za dva razdoblja strateški važnih borbi na 600 km dugom [[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočnom frontu]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bitka se odigrala između listopada 1941. i siječnja 1942. Sovjetski obrambeni napori su poremetili [[Adolf Hitler|Hitlerove]] planove o napadu na [[Moskva|Moskvu]], glavni i najveći grad [[
Strateška ofenziva [[Treći
Isprva, sovjetske snage su pokrenule stratešku obranu Moskovske oblasti stvaranjem tri obrambena pojasa, slanjem novih vojnih rezervi te mobiliziranjem trupa iz [[Sibir]]a i Dalekog istoka. Naknadno, ofenziva sila Osovina je zaustavljena dok su sovjetske snage započele stratešku protuofenzivu te manje ofenzivne operacije kako bi ih prisilili da se udalje do gradova [[Orel]], [[Vjazma]] i [[Vitebsk]], čime su gotovo sile Osovine postale opkoljene. Procjenjuje se da je u bitci poginulo najmanje 700.000 ljudi.
Red 103:
[[File:RIAN archive 283 Military exercises in Moscow.jpg|right|thumb|225px|Vojne vježbe u Moskvi.]]
Kako bi ožilavio i motivirao Crvenu armiju te pojačao moral civila, Staljin je naredio da se 7. studenog na [[Crveni trg|Crvenom trgu]] održi tradicionalna vojna parada povodom obljetnice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Sovjetske snage su prošle kraj [[Moskovski Kremlj|Kremlja]] i onda otišle izravno na bojište. Parada je imala veliku simboličnu vrijednost za puk. Ipak, Crvena armija je bila u vrlo krhkom stanju. Iako je ojačana sa dodatnih 100.000 vojnika kod Klina i Tule, sovjetske obrane su bile tanke. Ipak, Staljin je htio pokrenuti nekoliko protuofenziva protiv njemačkih snaga, usprkos protivljenu Žukova zbog potpunog nedostatka rezervi. <ref>Žukov (1981), str. 27.</ref> ''Wehrmacht'' je bio u stanju odbiti većinu tih protuofenziva, iscrpljujući time Crvenu armiju od vozila i ljudi koji bi se mogli iskoristiti za obranu Moskve. Ofenziva je bila uspješna jedino kraj Aleksina, gdje su sovjetski tenkovi nanijeli teške gubitke 4. armiji.<ref name="GlantzTTG"/>
Od 31. listopada do 15. studenog, zapovjednici ''Wehrmachta'' su pripremili drugu ofenzivu prema Moskvi, usprkos manjku vojnika i opreme. Usprkos sovjetskim pojačanjima sa istoka, ''Wehrmacht'' nije očekivao da će Sovjeti ostvariti učinkovitu obranu zbog velikih gubitaka.<ref>Klink, str. 574; 590–592</ref> Sovjetske snage su smanjene na oko 500.000 vojnika i 890 tenkova kraj Moskve.<ref name="MosEnc"/> Ipak, divizije su zauzele bolje položaje, trostruki obrambeni prsten oko grada te neke ostatke sa linije obrane u Možajsku. Većina sovjetskih armija sada je imala višeslojnu obranu sa barem dvije divizije sa puškama. Također, zbog iskustva su postali spremniji na bitku.<ref name= "GlantzTTG"/>
| |||