Bela garda (Slovenija) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 6 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q785441 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Prostovoljna protikomunistična milica''' je bila kvislinška [[postrojba]] pod talijanskom upravom u vreme [[Drugi svetskisvjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Kolokvijalno se nazivala '''Bela garda'''.
 
Osnovana je 6. kolovoza [[1942]] sa zadatkom borbe protiv [[partizannarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]a, kao dio [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Milizia Volontaria Anti Comunista]] u [[Ljubljana|Ljubljanskoj Provinciji]]. U lipnju [[1943]] jedinice MVAC su u Sloveniji brojale 6.134 boraca.
 
Nakon kapitulacije Italije, većina članova MVAC je posezala za dvorac [[Turjak (Višegrad)|Turjak]], gdje su namijeravali pričakati savezničko slijetanje. Međutim slovenski [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]] su ih vojno porazili. Tijekom Drugog svjetskog rata poginulo je u borbi s 813 boraca, najveći dio (414) u bitci za [[Turjak (Višegrad)|Turjak]]. Nakon predaje pripadnici odvedeni su u [[Kočevski Rog]].
 
Nacistička Njemačka je nakon kapitulacije Italije okupirala bivšu Ljubljansku provincijiu potakla je organiziranje [[Slovensko domobranstvo|Slovenskog domobranstva]] na čelom s [[Leon Rupnik|Leonom Rupnikom]].
Red 9:
==Istorija==
 
Za vreme [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] 1941. [[Marko Natlačen]], klerikalni [[ban]] [[Dravska banovina|Dravske banovine]], održavao je tajne veze sa [[Nemačka|nemačkim]] agentima, štitio [[Nacistinacionalsocijalizam|nacističku]] petu kolonu, sabotirao odbranu zemlje i proglasio samostalnost [[Slovenija|Slovenije]].
 
Kada Nemačka nije priznala samostalnu Sloveniju, Natlačen se povezao sa [[Italija|italijanskim]] okupatorom i stupio u fašističku Konzultu [[Ljubljanska provincija|Ljubljanske provincije]]. Pošto ni Italijani nisu spremni podeliti vlast sa slovenačkim reakcionarnim političarima, Natlačen je posle nekoliko meseci istupio iz Konzulte. Zbog otvoren kolaboracije Natlačena i njegovih saradnika definitivno se raspadaju klerikalna i druge građanske stranke. [[Osvobodilna fronta]] ('''OF''') već 1941,. obuhvata veliki dio slovenačkog naroda.
Red 15:
Svestranu saradnju sa italijanskim okupatorom nastavlja ljubljanski biskup [[Grigorij Rožman]]. [[Katolička akcija]] ('''KA''') pod Rožmanovim vodstvom počinje 1941. propagandnu borbu protiv OF. Do kraja 1941. za borbu protiv NOB organizuju se i druge reakcionarne grupe. Ostaci klerikalne stranke, uglavnom članovi KA, formiraju ''[[Slovenska legija|Slovensku legiju]]'', deo bivših članova KA i ekstremnih nacionalita ''[[Slovensko narodno gibanje]]'', ostatak liberala ''[[Sokolsku legiju]]'', predratni klerikali i liberalni disidenti ''Pobratim'' ili ''[[Narodna legija|Narodnu legiju]]'', a od pre rata se očuvao klerofašistički [[akademski klub Straža|akademski klub ''Straža'']]. Te grupa slovenački narod je nazvao '''Bela garda'''.
 
Major [[Karl Novak]], od septembra 1941. poverenik [[DražaDragoljub Mihailović|Draže Mihajlovića]], a od početka 1942. komandant Slovenije, uz pomoć biskupa Rožmana, politički je povezao belogardističke grupe u '''Slovensku zvezu''' (Slovenački savez) i vojnički ih potčinio svojoj komandi. U proleće 1942. organizovao je od svih tih grupa mali [[JVuOjugoslovenska vojska u otadžbini|četnički]] odred. <ref>Tekst Frančeka Sajea u Encuiklopediji Jugoslavije JLZ Zagreb 19890. tom 1 str 694.</ref>
 
Odluku o oružanoj borbi protiv slovenačkih [[NOVJnarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] u maju 1942. je doneo biskup Rožman, koji je u septembru sklopio i pismeni ugovor o saradnji Bele garde i generala Marija Robotija (-{Mario Robotti}-), komandanta -{XI}- armijskog korpusa u Ljubljani. Na osnovu tog ugovora, mnogi sveštenici su, uz pomoć okupatora, u nekim mestima organizovali naoružane jedinice Bele garde ili [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] (-{''Milizija volunteria anticommunista''}- za borbu protiv komunista.
 
NOV Slovenije je prilikom kapitulacije Italije, uz pomoć čitavog naroda, organizovanog u Osvobodilnoj fronti i Narodnoj zaštiti, razoružala italijanske divizije u Sloveniji, izvršila opštu mobilizaciju i likvidirala Belu grdu. Hiljade prisilno mobilisanih je stupilo u NOV, 2.000 je zarobljeno, a 500 ubijeno. Oko 2.000 pridružilo se Nemcima, koji su od njih formirali kvislinško [[Slovensko domobranstvo|Slovenačko domobranstvo]]. Zarobljene vođe Bele garde su 9. oktobra 1943. izvedene pred Vojni sud u [[Kočevje|Kočevju]] i 11. oktobra osuđeni kao narodni izdajnici i ratni zločinci. To je bio prvi proces protiv ratnih zločinaca u Evropi.
 
== Reference ==