Razlike između izmjena na stranici "Bazilika sv. Petra"

Dodano 290 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: Migrating 77 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q12512 (translate me))
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[Datoteka:Basilica di San Pietro 1450.jpg|thumb|<center>'''Stara Bazilika sv. Petra'''<center>]]
 
'''Bazlika sv. Petra''' ('''Petrova crkva''') je najveličanstvenija [[hrišćanska crkva|crkva]] u [[Kršćanstvohrišćanstvo|kršćanskom]] svijetu i plod mnogih talenata, diže se visoko iznad [[vatikan]]skog brežuljka u [[Rim]]u.
 
Iznad groba [[sv.sveti Petar|sv. Petra]], u 16. stoljeću, sagrađena je prekrasna bazilika njemu u čast. Najbolji graditelji i najznamenitiji umjetnici [[Italija|Italije]] radili su 120 godina kako bi usavršili Petrovu crkvu na čijem glavnom oltaru [[papa]] kao glava [[Katolička crkva|katoličke crkve]] služi misu, objavljuje [[dogma|dogme]] i proglašenja [[svetac]]a.
 
Jedan zapis na tlu srednje lađe navodi koliko je čitava građevina dugačka 194 m (vanjska duljina iznosi, zajedno s trijemom, 211,15 metara), a svod je visok 44 metra. Crkveni prostor zauzima površinu od 15160 m², kupola je do vrha križa visoka 133 m, a nose je četiri pilastra nosača, svaki obujma od 71 metra.
 
[[Datoteka:Affresco dell'aspetto antico della basilica costantiniana di san pietro nel IV secolo.jpg|thumb|Freska koja prikazuje presjek stare Bazilike sv. Petra]]
Staru baziliku sv. Petra, sagradio je car [[Konstantin Veliki]] na molbu pape [[Papa Silvestar I.|Silvestra I.]] još [[326|326.]] godine na mjestu mučeništva sv. Petra, u blizini [[Neron]]ovog cirkusa.
 
Bazilika je bila na uzvišenju do kojega je vodilo stubište s 35 stuba. [[Atrijum|Atrij]] ili otvoreno dvorište na istoku imalo je [[baldahin]]om natkriti ''cantharus'' (česmu), a od njega vodio je kroz [[narteks]], ulazni hodnik s pet vrata, do glavnog dijela bazilike. Iako je golemi središnji prostor bio dug oko 60 metara – crkva je bila konstruktivno jednostavna i imala je otvoreno [[krov]]ište. Redovi gusto postavljenih stupova dijelili su zgradu u glavnu i četiri pobočne lađe. Glavna lađa (brod) i pobočne na zapadu su završavale s pet [[Luk (arhitektura)|lukova]] od kojih je središnji bio trijumfalni luk ([[slavoluk]]). Iza toga nalazila se ''bema'', prostor iz kojeg se možda razvio [[transept]] u kasnijim crkvama kružnog tipa (u bemi ili povišenom dijelu svetišta nalazila se, iza baldahina, ''grobnica sv. Petra''). Iza nje je bila [[apsida]] iz koje su [[biskupepiskopos|biskupi]]i i visoko svećenstvo održavali službu Božju.
 
Ispred glavnog [[oltar]]a bili su okrunjeni mnogobrojni carevi, tako je na Božić [[800|800.]] godine okrunjen [[Karlo Veliki]] kojega je papa [[Lav III.]] okrunio krunom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].
 
U 15. stoljeću stara bazilika sv. Petra je bila stara više od 1100 godina i pokazivala je znakove starosti, pa je papa [[Nikola V.]] htio staru baziliku nadograditi i pretvoriti je u katedralu dostojnu veličine i snage katoličke crkve.
[[Datoteka:Facciata di San Pietro (febbraio 2005) resize.jpg|thumb|lijevo|250px|<center>Pročelje Bazilike 2005. godine<center>]]
[[Datoteka:SaintPierre4.JPG|thumb|<center>Izvorni [[Bramante]]ov plan Bazilike<center>]]
[[Datoteka:Michelangelo Buonarotti, Plan for New Saint Peter's, Vatican.JPG|thumb|<center>[[Michelangelo Buonarotti|Michelangelov]]v plan<center>]]
[[Datoteka:L-Kuppel-Petersdom.png|thumb|<center>Presjek i tocrt današnje bazilike<center>]]
Obnova je započela [[1452|1452.]] godine prema nacrtima [[Bernard Rosselini|Bernarda Rossellinija]], no radovi su tri godine kasnije, poslije smrti pape, obustavljeni; zidovi su se uzdizali jedva metar iznad površine zemlje. Prije pontifikata [[Julije II.|Julija II.]] (1503.-1513.) nije bilo ozbiljnijeg pokušaja da se bazilika restaurira ili pregradi. Papa se sjetio starih nacrta i odlučio da ponovo započne gradnju te je nakon 50 godina ovo gradilište opet oživjelo. Papa je odlučio da obnovi drvenu baziliku na prikladan imperijalan rimski način, kao suvremenu suparnicu rimskim kupalištima i [[Panteon]]u.
Jedan dio nove Petrove crkve valjalo je predvidjeti kao mučeničku grobnicu ili komemorativnu crkvu. Crkve mučenika bile su obično kružnog tlocrta, a upravo u sto vrijeme projektirao je [[Bramante]] sićušni ''[[Tempietto]] San Pietro'' u Monitoriju, janikulskom brežuljku, gdje se pogrešno mislilo da je svetac bio mučen. Isprva je, između mnogih nacrta, Julije II. upravo odabrao Bramanteovu crkvu u obliku istokračnog [[križ (kršćanstvo)|grčkog križa]] s četiri mala grčka križa u krakovima. Iznad središta trebalo je da se izdiže golema glavna [[kupola]] koja se stepenasto uzdiže oponašajući Panteon. Četiri manje kupole su bile predviđene za četiri kraka križa.
 
U praksi međutim crkve centralnog tlocrta nisu prikladne za velike svečanosti u kojima sudjeluju tisuće ljudi i poslije [[1514|1514.]] godine, kada je umro Bramante, za vrijeme njegovih nasljednika [[Rafael]]a (do njegove smrti 1520.), Fra Gioconde da Verone i [[Giuliano da Sangallo|Giuliana da Sangalla]] promijenio se taj genijalni plan i došlo je do kompromisa. Dugo se vremena vodila prepirka ne bi li tlocrt u obliku [[križ (kršćanstvo)|latinskog križa]] bio bolji. Velik, ružan drveni model napravljen za Antonija da Sangalla Mlađeg, koji je umro [[1546|1546.]] godine, predstavlja kompromisno rješenje nekolicine problema, naročito po nespretnom miješanju centralnog tlocrta i tlocrta latinskog križa. Njemu nedostaje Bramanteov osjećaj za klasičnu jednostavnost. Njegovo najistaknutije obilježje je neobičan most koji povezuje [[vestibul]] i glavni brod.
 
[[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]], kojemu je papa [[Pavle III.]] 1546. zapovjedio neka nastavi gradnju, vratio se grčkom križu. Jedino je on, poput Bramantea, bio u stanju zamisliti pravo mjerilo ove velike građevine. Njegove ideje poznate su nam s nekoliko [[bakrorezbakropis|bakroreza]]a, nekoliko njegovih [[crtež]]a i drugog velikog drvenog modela. Michelangelo je nadmašio Bramanteov projekt jasnoćom i ekonomičnošću otvorivši tlocrt u kutovima, stvorivši tako jedinstven integrirani križ i četvorinu i jedinstven interijer.
Najvažniji doprinos građevini Svetog Petra što ga je genijalni kipar pridonio bila je blistava, uza svu veličinu, bestežinski djelujući, [[kupola]] iznad papinskog oltara (visoka 138 metara). Kupola je poduprta apsidijalnim galerijama, a iznutra je nose četiri masivna [[stub]]a, svaki u četvorini sa stranicama od 18 metara. Kamena rebra koja se dižu iz [[tambur]]a s kolonadom dvostrukih [[stup]]ova, da bi nosila lanternu na vrhu, povećavaju njen dinamični odnos. Nakon njegove smrti [[1564|1564.]] godine, rad je preuzeo [[Giacomo Della Porta]] [[1573|1573.]] godine, koji je ponešto promijenio projekt.
Kupolu su dovršili Michelangelovi nasljednici od [[1588|1588.]] do [[1593|1593.]] godine, dugo nakon njegove smrti, i vjerojatno lakšu i šiljastijeg oblika nego što je on želio.
 
Za gradnju najvećeg hrama bilo je potrebno puno novaca, a taj novac je najvećim dijelom potjecao od [[indulgencija|trgovine oprostima]].
 
Godine [[1606|1606.]] zapovjedio je papa [[Pavle V.]] neka se vrate obliku latinskog križa s namjerom da se osigura više prostora. Tada je [[Carlo Maderno]] gradio uzdužnu lađu katedrale i baroknu fasadu i tako modificirao cijeli odnos kupole i pročelja. Danas se Michelangelova kupola, gledajući iz blizine, skriva iza masivne barokne fasade. Ispred fasade je [[portik]] s pet vrata koje vode u baziliku, na čijem vrhu su konjaničke skulpture Konstantina (Bernini) i Karla Velikog (Cornacchioni).
 
Tek poslije posvete crkve, 18. studenog 1626., [[Bernini]], nasljednik Maderna, da dovrši građevinu i čitav njen okoliš. Berninijevo je djelo visoki [[tabernakul]] iznad glavnog oltara, ali prije svega njemu se ima zahvaliti za današnji izgled Petrovog trga. Pravi umjetnik gradnje osnovao je prekrasne [[kolonada|kolonade]] sa 284 stupa i 88 nosača koji okružuju u svoj svojoj cjelini taj jedinstveni trg. Bernini je, također, napravio i nacrte za 162 svetačka kipa na [[balustrada|balustradi]]. [[Obelisk]] 25 m visok, u sredini trga, potječe iz Egipta. [[Kaligula]] je ukrasio njime [[Neron]]ov cirkus. Godine [[1586|1586.]] transportirali su ga na današnje mjesto i ondje ga postavili.
 
== Unutrašnjost i ukrasi ==
[[Datoteka:Bernini Baldachino.jpg|thumb|upright|'''Oltar sv. Petra''' s [[Bernini]]jevim brončanim [[baldahin]]om i apsidom iza]]
[[Datoteka:Michelangelo's Pieta 5450 cropncleaned edit-2.jpg|thumb|<center>[[Pietà (Michelangelo)]]<center>]]
Unutar trijema iznad glavnog ulaza je poznat i potpuno obnovljeni [[mozaik]] ''Navicella'' (brodić), koji je za prvotnu baziliku izradio [[Giotto di Bondone|Giotto]] o prvoj Svetoj godini ([[1300|1300.]]).
 
Posljednja vrata desno nazivaju se "Sveta vrata" (''Porta Santa'') i ona su otvorena samo za "Svete godine". Na Badnji dan papa, po osobitom obredu dolazi do tih vrata praćen svečanom procesijom i nakon što triput klekne i triput udari čekićem odstranjuje se zid i papa prvi njima ulazi u Baziliku. Na Sveta tri kralja poslije jubilarne godine vrata se ponovno zazidaju, uz posebnu svečanost. Moderne [[reljef]]e koji ukrašavaju ta vrata izradio je [[Vico Consorti]].
 
''Brončani [[baldahin]]''iznad oltara, visok 29 metara, izradio je najveći [[barok]]ni kipar Bernini. Baldahin nose spiralni stupovi odliveni od brončanih dekoracija s Panteona, a na vrhu se nalazi golema skulpturalna kompozicija ''uznesenja sv. Petra''.
Dekoracija apside je isto tako djelo velikog kipara. Umjetnik je zamislio veliko barokno [[relikvija]]rno [[tron|prijestolje]] u pozlaćenoj bronci koje okružuje drveni tron za koji se vjeruje da je originalni tron sv. Petra. Iznad njega su veličanstvene trake "Svete svjetlosti" s golubicom [[Duh Sveti Duh|Duha Svetoga]] i brojnim figurama u štukaturi.
 
Dva su monumentalna nadgrobna spomenika s obje strane oltarne apside: ''grobnica pape Pavla II.'' ([[Guglielno della Porta]] [[1575|1575.]]) i ''grobnica pape Urbana VIII.'' (Bernini [[1647|1647.]]). Uz četiri golema centralna stuba (pilastra) nalaze se skulpture [[svetac]]a od kojih je možda najljepši ''sv. Longinus s kopljem kojim je proboden Krist'' (Bernini). Ostale skulpture su: glasoviti ''brončani kip sv. Petra'' iz 13. stoljeća, ''Carica sv. Jelena'' Andree Bolgija, ''sv. Veronika'' Francesca Mochija i ''sv. Andrija'' Françoisa Duquesnoya.
 
Uz pilastre, u bazilici se nalaze mnogobrojni spomenici, kao npr. Kristina Švedska Carla Fontane, Berninijeva matilda iz Canosse (1635.), Canovini spomenici Klementu XIII., Urbanu VIII. I posljednjim Stuartima.
 
U bazilici se nalazi i [[Pietà (Michelangelo)|Pietà]] koju je veliki Michelangelo isklesao s nepunih 25 godina za jubilej [[1500|1500.]] godine.
 
U ''Svetištu i muzeju riznice sv. Petra'' (''Tesoro'') nalazi se dragocjeni [[Donatello]]v [[ciborijum|ciborij]] i ''grobnica pape Siksta IV.'', djelo [[Antonio del Pollaiolo|Antonia del Pollaiola]].
 
Ispod jednog od stubova kupole nalazi se ulaz u ''Vatikansku kriptu'' u kojoj se nalaze ostaci stare Konstantinove bazilike i grobnice dvadesetak [[Pontifikatpontifeks|pontifikanata]] (među kojima su [[Pio XII|Pio XII.]], [[Ivan XXIII.]], [[Pavle VI.]] i [[Ivan Pavao I.]]). Iskapanja ispod Konfesije donijela su važno otkriće koje je papa [[Pavao VI|Pavao VI.]] objavio [[26. 6.|26. lipnja]] [[1968|1968.]]: ''"Relikvije sv. Petra su identificirane na način koji možemo smatrati uvjerljivim"''.
 
== Dojmovi ==
"''Građevinu, koja svoju slavu u prvom redu zahvaljuje svojoj veličini i sjaju svoje opreme teže je opisati riječju od bilo koje druge građevine''", pisao je [[Carl Lutzow]] u svojem prije stotinu godina napisanom djelu o umjetnosti crkvene gradnje, "''a taj posao je tim teži budući da su temeljni oblici, u kojima se postavila gradnja i stil u kojem je izvedena po svojoj prirodi lišeni svake osobine i obilježja, streme prema nekoj sveobuhvatnoj općenitosti.''" Kao i kasniji kritičari Lutzow žali što su se odrekli Bramanteovog tlorisa forme grčkog križa. "''Jasno se osjeća kako je prvotna jedinstvena zamisao žrtvovana zahtjevu za masovnim razvijanjem raskoši''." Jacob Burckhardt je, naprotiv, mislio da utjecaj crkvenog prostora odlučujuće djeluje na rasvjetu i na broj ljudi. "U uskršnje jutro svatko zna da se nalazi u najvećoj zemaljskoj prostoriji na svijetu."
 
Općeniti utisak crkvenog prostora sa svojim izjednačenim razmjerima, sa svojim efektima [[Perspektiva|perspektive]], boje i strujanjem svjetla djeluje fascinirajuće na neiskusnog promatrača. Onaj koji se obraća pojedinačnim dijelovima građevine, spomenicima i umjetninama - na njega će ta građevina ostavljati još veći utisak. Ali crkva Svetog Petra nije samo crkva i majstorsko djelo građevinske umjetnosti već ponajprije simbol univerzalnosti [[CrkvaHrišćanska crkva|Crkve]].
 
== Poveznice ==
{{Commonscat|Saint Peter's Basilica}}
* [[Rano hrišćanstvo|Rano kršćanstvo]]
* [[Renesansna arhitektura|Arhitektura renesanse]]
* [[Vatikanski muzeji]]
 
64.473

izmjene