Verzija na datum 3 april 2013 u 04:03 uredi Legobot (razgovor \| doprinos) 53.537 izmena m Bot: migracija 2 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q208110 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 10 juni 2013 u 06:11 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 59: \| dužina-oznaka = E \| lokacija_ime = [[~~Popis~~Spisak država\|Država]] \| lokacija_info = {{flagcountry\|SLK}} \| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke\|Pokrajina]] Red 129: \| stanovništvo_gustoća_prazno2 = \| vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme\|CET]] \| utc_pomak = +1 \| vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme\|CEST]] \| utc_pomak_DST = +2 \| poštanski_broj = 96901 Red 167: }} '''Banská Štiavnica''' ([[~~njemački~~nemački jezik\|njem]]. ''Schemnitz''), ([[mađarski jezik\|mađ]]. ''Selmecbánya'') je grad u središnjem dijelu [[Slovačka\| Slovačke]], južno od [[Zvolen (grad)\|Zvolena]] i [[Banská Bystrica (grad)\| Banske Bystrice]]. Smješten je u središtu golemog [[kaldera]] koji je nastao urušavanjem drevnog [[vulkan]]a, a njegov rub se danas zove planina [[Štiavnica]]. Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek \| srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993\|1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine. [[file:Banska stiavnica-novy zamok.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Novi dvorac iznad grada]] [[file:Selmecbanya-ovarcivertanlegi1.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Stari dvorac iz zraka]] ==Povijest== Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice [[zlato\| zlata]] i [[srebro \| srebrna]]. Prvi rudari su došli iz [[Češka Republika\|Češke]] i [[Šleska\|Šleske]]. Prvi put spominje u zakonu iz [[1156\|1156.]] kao ''Terra banensium''. God. 1627., ovdje se prvi put koristio [[barut]] u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili [[~~parni~~parna ~~stroj~~mašina\|parnim strojem]], što je bila prva uporaba parnog stroja izvan [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|Ujedninjenog Kraljevstva]]. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u [[Beč]]), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za [[mineralogija\|mineralogiju]] koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog [[mađarizacija\|mađarizacije]] i većina studenata odlazi u [[Leoben]]. God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom [[Banska Bela]] (''Banská a Belá''), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine. Red 184: \|ime mjesta = Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom \|image = SK BS Trinity Square.PNG \|godina = [[1993\|1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small> \|vrst baštine = Prirodno dobro \|mjerilo = iv Red 191: \|država = {{flagcountry\|SLK}} }} Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek \| srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993\|1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (''Trojičné námestie'') kojim dominira veliki [[kužni pil]]. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije. Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura [[Gospa\|Gospe]] (''Panna Maria''). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker. Red 208: ==Stanovništvo== Grad je prema procjeni stanovništva iz [[2005\|2005.]] imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz [[2001\|2001.]] godine imao 10.674 stanovnika. ===Etnički sastav=== Red 216: ===Religija=== [[katolička crkva\|rimokatolici]] 65% [[ateizam\|ateisti]] 18,9% *[[luterani]] 7,6% <ref>http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke</ref>

Banská Štiavnica – razlika između verzija