[[Datoteka:Pannonian Slavic Duchy-cro.PNG|thumb|desno|300px|Panonska država za vladavine Kocelja]]
'''Balatonska kneževina''' ili '''Blatonski Koštel''' (ponekad i ''"Bijela Hrvatska"'') je kratkotrajna politička tvorevina iz [[9. stoljećevijek|9.stoljeća]]
== Predigra ==
Borbe za nasljedstvo tada još živog [[LudovikLuj I. Pobožni|Ludovika I. Pobožnog]] cara Franačkog Carstva rezultirale su slabljenjem centralne kontrole nad [[Panonska nizinanizija|Panonskom nizinom]] koja je bila osvojena tek [[797]]. godine. Tadašnji sinovi starog cara su postali prezauzeti svojim građanskim ratom da bi obraćali pažnju na događaje u financijsko nevažnoj provinciji. Takav razvoj događaja je doveo u napuštenom području do nastanka dvije nezavisne slavenske države. Na području između [[Krakov]]a, [[PožunBratislava|Požuna]]a i [[Prag]]a tada nastaje [[Velikomoravska Kneževina|Velikomoravska kneževina]], dok u južnom dijelu nizine [[Pribina]] poraženi knez Nitre (danas Slovačka) stvara [[839]]. godine kratkotrajnu južno slavensku državu.
== Državnost ==
Osnovna zasluga za proglašenje nezavisnosti Balatonske kneževine spada u kratkotrajni panonski politički vakuum nastao povlačenjem franačkih trupa i nemogućnosti moravskih da ih zamjeni. Granice države su bile rijeke [[Raba]], [[Drava]], [[Mura]] i [[Dunav]], dok se glavni grad nalazio u mjestu Blatonski Koštel. Zbog minimalnog broja povijesnih zapisa koji su većinom preostali zbog tamošnjeg posjeta [[ĆirilKiril i Metod|Ćirila i Metoda]] podataka o ovoj državi veoma je malo. Sa sigurnošću se jedino može reći da su državni vladari bili knez Pribina i knez Kocelj čijom smrću dolazi do gubljenja nezavisnosti. Cijela Panonska nizina tijekom 9. stoljeća je veoma slabo naseljena tako da ova država živi u stalnom strahu od svojih neuporedivo brojnijih susjeda.
