Azijski slon – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 7:
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[
| ordo = [[Surlaši|Proboscidea]]
| familia = [[Slonovi|Elephantidae]]
Red 27:
==Rasprostranjenost==
Nekada su azijski slonovi živjeli kako u [[tropska kišna šuma|tropskim šumama]], tako i na otvorenim travnjacima. Danas divlji azijski slon živi još samo u gustim šumama, što je rezultat potiskivanja ovih životinja, ljudi im oduzimaju životni prostor. Danas, žive još u slijedećim zemljama: [[Indija]] (istok, jugoistok i južni rubovi [[Himalaja|Himalaje]]), [[Šri Lanka]], [[Nepal]], [[Kraljevina Butan|Butan]], [[Bangladeš]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] (krajnji jug), [[Mianmar]], [[Tajland]], [[Vijetnam]], [[Malezija]], [[Indonezija]] (Sumatra, Borneo; na Javi je izumro).
==Način života==
Azijski slonovi su aktivni u sumrak i noću. Tijekom dana miruju. Nisu teritorijalne životinje, i neprekidno su u pokretu tražeći hranu koja se sastoji od trava, lišća, grana i kore drveta. Kako se netaknuta područja gdje mogu naći dovoljno hrane neprekidno smanjuju, ponekad upadaju na plantaže i jedu [[riža|rižu]], [[šećerna trska|šećernu trsku]] i [[banana|banane]].
Biljku surlom čupaju ili trbaju, i donose do ustiju. Odrasli slon pojede dnevno oko 150 kg hrane. Pored toga, azijski slonovi najmanje jednom dnevno odlaze do vode. Ženke i mladunci žive u [[krdo|krdima]] od, najčešće, osam do trideset jedinki. U [[19.
[[Gestacija]] traje prosječno 640 dana. Nakon toga, na svijet dolazi jedno mladunče teško oko 100 kg, pokriveno dugom, smeđom dlakom. Kratko nakon rođenja, mladunče može ustati i hodati. [[Sisanje|Sisati]] može kod svake ženke koja ima mlijeko, to ne mora biti isključivo majka. Siše usnama, ne surlom. Nakon 6 mjeseci počinje jesti i krutu hranu, no povremeno siše sve do dvije godine. U dobi od 7-8 godina, mlade mužjake otjeraju iz krda, dok ženke ostaju u istom krdu cijeli život. Azijski slon je odrastao tek u dobi od 15 do 17 godina. Mužjak se prvi put pari u dobi od 20 godina, a ženka donosi na svijet prvo mladunče tek s oko 17 godina. Životni vijek im je oko 60 godina, u najpovoljnijem slučaju, može doživjeti 80. Najstariji poznati azijski slon doživio je 86 godina u zoološkom vrtu u [[Taipei]]u<ref>Guinnessova knjiga rekorda, Bibliografski institut, Mannheim 2006.</ref><ref>New York Times: [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9401EFD6153CF934A15751C0A9659C8B63 World's Oldest Elephant, 86, Is Dead] (23. siječnja 2003.)</ref>.
Red 41:
Među najranije pretstavnike roda ''Elephas'' pripadala je vrsta ''Elephas ekorensis'' iz razdoblja [[pliocen]] koji se ubraja u skupinu [[stari slonovi|starih slonova]]. U Aziji se preko ''Elephas hysudricus'' razvio današnj azijski slon (''Elephas maximus'').
Tijekom [[pleistocen]]a rod ''Elephas'' je s više vrsta bio rasprostranjen Azijom, Afrikom i južnom Europom. Neki pretstavnici ovog roda, patuljastog rasta, živjeli su i na [[
Krajem pleistocena azijski slon živio je od [[Iran]]a preko južne Azije do [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] i Kine. Pronađeni su ostaci čak u [[Irak]]u i [[Sirija|Siriji]], no oni možda potiču od jedne srodne vrste.
Red 49:
Pripitomljavanje azijskih slonova počelo je, vjerojatno, oko 2000 godina pne. u dolini [[Ind]]a, odakle se raširilo u južnu i jugoistočnu Aziju. Pripitomljeni, korišteni su za vuču, jahanje i različite teške fizičke poslove. Tako ih se koristilo (ponegdje i danas) u [[šuma|šumskim]] radovima, za izvlačenje balvana. Nakon višegodišnjeg učenja, mogu razumjeti do 23 komande.
Od oko 1100. pne. u Indiji se koriste i za [[rat]]ovanje. Svojom snagom i otpornošću, izazivali su kod protivničke vojske strah i obeshrabljenost. Među prve Europljane koji su se sreli s [[
U [[16.
====Ugroženost i zaštita====
Zadnjih 2-3 tisuće godina, životni prostor azijskih slonova neprekidno se smanjuje. Prije 2000 godina nestao je s područja današnjih država [[Iran]]a, [[Pakistan]]a i [[Afganistan]]a. U to vrijeme je u Kini živio još i sjeverno od [[Jangce]]a, no neprekidno je potiskivan prema jugu. Danas živi još samo uz južnu granicu s [[Vijetnam]]om i [[Laos]]om.
[[Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa|IUCN]] svrstava azijskog slona danas u skupinu "snažno ugroženih" životinja. Bio je, kao i njegov afrički srodnik, masovno ubijan zbog [[slonovača|slonovače]]. Danas su najviše ugroženi uništavanjem i naseljavanjem njihovih staništa. U nekim područjima [[odomaćivanje|odomaćeni]] [[azijski vodeni bivol|vodeni bivoli]] tako nisko popasu travu, da ju slon ne može obuhvatiti surlom da bi ju isčupao, i zbog toga gladuju.
Pretpostavlja se, da se danas broj divlje živećih slonova kreće između 35.000 i 55.000 jedinki. Od toga, oko 40% živi na indijskom potkontinentu, slijedećih oko 40% na kopnenom dijelu Jugoistočne Azije, dok je ostatak na Šri Lanki i otocima Jugoistočne Azije.
S druge strane, uz ljude danas živi oko 15.000 pripitomljenih slonova. Kako se slonovi u zatočeništvu vrlo slabo ili nikako ne razmnožavaju (to je razlog radi kojeg se slonove, uprkos prastaroj tradiciji, slonove ne može smatrati [[
== Izvori ==
| |||