Doktor (titula) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m uklonjena kategorija Nauka; dodana kategorija Znanost pomoću gadgeta HotCat
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 18:
Doktorski studij se obično sastoji od seminarsko-obrazovnog dijela (iako to nije pravilo) i neposrednog rada na izradi doktorske dizertacije, koju je nakraju potrebno odbraniti pred stručnom komisjom.
== Historija==
Hijerarhija akademskih stupnjeva datira iz [[Evropa|evropskih]] [[univerzitet]]a [[13. vijek]]a, koji su [[fakultet]]e organizirali kao [[cehesnaf|cehove]]ove. Predavači na [[fakultet]]ima su morali biti licencirani za to, preko svojih cehova, koji su imali razne stručne stupnjeve, a najviši je bio doktor (master, [[magistar]]). U početku je na evropskim fakultetima postojao samo jedan stupanj - master ili doktor. <ref name=brit/>Bakalaureat (prvostupnik) je orginalno bio samo etapa prema doktoratu, a dobijali su ga oni koji su savladali propisane tekstove - triviuma ([[Gramatika|gramatike]], [[Retorikaреторика|retorike]] i [[Logika|logike]]) u roku od tri ili četiri godine, i prošli ispite kod svog mentora (doktora). <ref name=brit/>
 
Nakon te diplome, završila je prva faza akademskog života - studenta, koja mu je omogućavala da nastavi studij za akademski stupanj doktora. Nakon završetka tih studija, polagao je ispit pred nastavničkim vijećem (upravnim odborom) fakulteta, i ako je položio, dobio bi titulu doktora, i bio primljen u ceh profesora, sa potvrdom da može predavati na bilo kojem univerzitetu. <ref name=brit>{{cite web
Red 27:
|accessdate = 15. 01. 2013}}</ref>
 
Titule master ([[magistar]]), doktor i [[profesor]] su ispočetka bile jednake. Titula doktora [[Građansko pravo|građanskog prava]] prvi je put dodjeljena na [[Univerzitet u Bologni|Univerzitetu u Bologni]] u drugoj polovici [[12. vijek]]a, slične titule počeo je dodjeljivati i [[Sorbonne|pariški univerzitet]], za [[kanonsko pravo]], [[Medicina|medicinu]], [[Gramatika|gramatiku]], [[Logika|logiku]] i [[Filozofija|filozofiju]]. <ref name=brit/>Ipak je pariški univerzitet, češće koristio titulu magistar (master), što su usvojili i [[Engleska|engleski]] [[univerzitet]]i [[Univerzitet u OxforduOksfordu|Oxford]] i [[Univerzitet u Cambridgeu|Cambridgu]]. Profesori na brojnim umjetničkim i lingvističkim fakultetima, imali su titulu - magistar, dok su po fakultetima; filozofije, [[Teologija|teologije]], medicine i prava, imali titulu - doktor. Po [[Njemačkanemačka|njemačkim]] univerzitetima, titule magistar i doktor su ispočetka bile ekvivalentne, ali se titula doktor vremenom ustalila za najviši stupanj akademskog obrazovanja, taj sistem je na kraju usvojen po cijelom svijetu. <ref name=brit/>
===Moderna vremena===
Od kraja [[19. vijek]]a ustalila se vrlo različita praksa, stjecanja te najviše titule i različiti nazivi. Po većem dijelu kontinentalne [[Evropi|Evrope]] raširio se sistem po uzoru na [[Njemačkanemačka|njemački]], on se u najkraćem svodio na to da je nakon završenog studija, trebalo studirati posdiplomski studij još dvije godine (neki put tri) da bi se stekla titula [[magistar]], tek nakon toga moglo se aplicirati za titulu doktor.
S tim da su pravnici i liječnici, zbog dužeg studija - automatski dobijali titulu doktor, a farmakolozi - [[magistar]].
Za to je trebalo pronaći mentora (nekog uglednog profesora koji je doktor te nauke) na katedri ovlaštenoj da izdaje te titule (neke struke tad nisu imale doktore, kao arhitekti naprimjer). Nakon uspješno napisane i obranjene doktorske teze (dizertacije) kanditat je stekao titulu doktora. Kako je to ispočetka bilo vezano gotovo isključivo za ljude sa fakulteta (darovite studente, asistente) nisu postojala, nikakva organizirana predavanja ili tečajevi, već se sve svodilo na konzultacije sa svojim mentorom.
Red 35:
Vremenom kako se pojavio sve veći broj aspiranata na tu titulu, a naročito nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], čitava procedura se sve više institucionalizirala, sa brojnim specifičnostima po različitim zemljama.
=== Zemlje engleskog govornog područja===
Brzo širenje specijalizacija proizveo je velik broj specifičnih akademskih stupnjeva po [[SADsjedinjene Američke Države|američkim]], [[UKujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] i drugim visoškolskim ustanovama engleskog govornog područja u [[20. vijek]]u. U [[SADSjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] se danas dodjeljuje čak 1 500 različitih akademskih titula, od kojih se najveći broj odnosi na nauku, tehnologiju, inženjerstvo, medicinu i obrazovanje. Najčešći stupnjevi su još uvijek ''B.A.'' i ''B.S.'' uz koje se dodaju polja specijalizacije (npr. ''B.S.Pharm'' - bakalaureat farmakoloških nauka). <ref name=brit/>
 
U [[SADSjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[UKUjedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]], moderna gradacija akademskih stupnjeva, provedena je u tri stupnja. Bakalauret (prvostupnik) - ''B.A.'', master (magistar) -M.A i doktor- Ph.D. Bakalauret je završetak preddiplomskog studija, obično iznosi od tri do četiri godine.
 
Studij za titulu mastera (magistra) traje od jedne do tri godine dodatnih studija. Dok je za titulu doktora obično potrebno duže razdoblje rada.
Relativno novi akademski stupanj po [[SADsjedinjene Američke Države|američkim]] univerzitetima je da suradnik (associate), koji ima relativno nizak status. <ref name=brit/>
 
Britanski i američki univerziteti dodjeljuju titulu bakalauret i na umjetničkim fakultetima. Na univerzitetima [[Univerzitet u OxforduOksfordu|Oxford]] i [[Univerzitet u Cambridgeu|Cambridgu]], nositelji titule bakalauret - B.A. može steći titulu master - M.A. nakon šest, sedam godina od upisa na univerzitet, tako da jednostavno plate određenu naknadu. Titula doktora nauka (Ph.D.) se obično može steći na svim univerzitetima, nakon
produženog studija, ili kao rezultat orginalnog naučnog rada uz obranu tog rada pred komisijom. <ref name=brit/>
 
Po zemljama [[engleska|engleskog]] govornog područja titula doktora se piše iza imena, na primer Jerry F. Fishwish, Ph.D.
==== Sjedinjene Američke Države i Kanada====
U [[SADSjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]] postoje dvije vrste doktorskih titula:
*'''Profesionalni doktorat''' (professional degrees), koja se dobija na nekim fakultetima nakon završetka studija, bez dodatnog odgovarajućeg rada, kao kod doktora medicine (Medical Doctor) ([[akronim]]: ''M.D.'') ili na nekim ekonomskim fakultetima ([[akronim]]: D.B.A.)
*'''Istraživački doktorat''' ([[akronim]]: ''Ph.D'' ili ''DPhil''), koji se dobija nakon postupka doktoriranja, odnosno nakon pisanja i obrane doktorske dizertacije.
Red 53:
Nakon provođenja reforme visokog školstva u skladu sa [[Bolonjski proces|Bolonjskom deklaracijom]], sve tri akademske titule bakalauret, master (magistar) i doktor su izjednačene po kriteriju u svim zemljama [[Evropska unija|Evropske unije]].
==== Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska====
Za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Irska|Irsku]] važe ista pravila kao i za [[SAD|Sjedinjene Američke Države]], ali titula doktor medicine nije profesionalni već istraživački doktorat, sličan kao u [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]].
====Italija====
U Italiji postoje tri vrste akademskih titula: laurea, laurea magistrale i dottorato di ricerca. Kratki studijski smjerovi u trajanju od dvije do tri godine dobijaju titulu - ''laurea''. Nakon dodatnih dvije godine specijalizacije, može se polagati za titulu - ''laurea magistrale''. Prema zakonu apsolventi imaju pravo na zvanje dottore (laurea) ili dottore magistrale (laurea magistrale), koja ne odgovara doktorskoj tituli (Dr. ili PhD).
Red 61:
Doktorski studiji u Njemačkoj traju od jedne do četiri godina (najčešće tri, a kod inženjera do pet godina). Kako najčešće nema formalnih predavanja, doktorand uglavnom provodi istraživanja pod nadzorom svog mentora, obično je i asistent tog istog profesora i radi za plaću.
 
Danas je u [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]] titula doktor jedina akademska titula, ali postoji tendencija za dodatnim opisima specijalizacije - Dr.rer.nat. (Doktor rerum naturalium) za prirodne nauke i Dr.Ing. (Doktor-Ingenieur) za tehničke nauke. <ref name=brit/> Inače se ta titula po njemačkom zakonu može unijeti i u osobne dokumente.
==== Francuska====
Uz neke iznimke, srednji stupnjevi, kao bakalauret i master, su napušteni na univerzitetima kontinentalne [[Evropa|Evrope]]. [[Francuska]] je napravila veliku reformu akademskih titula i visokog školstva od druge polovice [[20. vijek]]a, pa je opet uvedena titula bakalaureat, kao prvi akademski stupanj. Studenti koji nastave studij mogu steći titulu ''maîtrise'' (master) a nakon položenih ispita dobijaju diplomu - ''agrégation'', koja