Frida Kahlo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 111 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q5588 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 10:
| mjesto_smrti= [[Coyoacán]], [[Meksiko]]
| nacionalnost = [[Meksikanci|meksičkja]]
| polje = [[slikarstvo|slikanje]]
| obrazovanje = [[Autodidaktizam|samouka]]
| pokret = [[nadrealizam]]
Red 38:
 
 
'''Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderon''' ([[6. 7.|6.7.]] [[1907]]. - [[13. 7.|13.7.]] [[1954]].) je [[Meksiko|meksička]] slikarica poznata po privatnom životu koji je bio jednako nekonvencionalan kao i njena umjetnost.
 
Rođena je u familiji židovskog porijekla. Godine [[1925]]. doživjela je prometnu nesreću koja ju je obogaljila i čije posljedice će trpjeti do smrti. Ista nesreća je imala bitan uticaj na njenu umjetnost, odnosno slike kojima dominiraju teme boli, patnje i razaranja. Ta ista umjetnost je bila razlogom zašto ju je zapazio poznati slikar [[Diego Rivera]], s kojim će se vjenčati. Njihov brak je bio primjerom otvorene veze, jer je Kahlo imala brojne ljubavne veze s muškarcima i ženama. Kahlo je, poput Rivere, bila gorljivi komunist a 1930-ih je postala pristašom [[Lav Trocki|Lava Trockog]], s kojim je imala ljubavnu vezu. Nakon smrti Trockog je postala staljinist, da bi pred kraj života bila sljedbenik [[Mao Tse-tung]]a.
Red 46:
==Život==
 
Rođena je u [[Ciudad de Mexico|Ciudad MexicuMexicuj]]j 6. jula 1907, treća po redu kćerka Guillermoa, fotografa rodom iz [[NjemačkaNemačka|Njemačke]], i Matilde Kahlo, Španjolke rođene u Americi. [[1922]]. godine upisala se u Nacionalnu pripremnu školu, najprestižniju obrazovanu instituciju u Meksiku, koja je tada počela da prima djevojke. Tamo je upoznala budućeg muža, Diega Riveru uz kojega je prihvatila [[Komunizam|komunističku]] ideologiju.
 
[[1925]]. godine, Kahlo preživljava tešku saobraćajnu nesreću, u kojoj joj je nastradala desna noga i pelvis. Posljedica nesreće je da nije mogla imati djece. Sljedeće godine, naslikala je svoj prvi portret, poslije čega je slijedila velika serija slika. [[1928]]. godine je ponovo srela Riveru. Vjenčali su se sljedeće godine, a [[1930]]. par je otišao u [[San Francisco|San Francisko]], a po povratku u Meksiko, odlaze u [[New York]], na Revijerinu izložbu, koja je bila organizirana u Museum of Modern Art.
 
Po posljednjem povratku u Meksiko [[1935]], Rivera se upušta u aferu sa Fridinom mlađom sestrom Kristinom. Ubrzo se i Kahlo upušta u avanture, kako sa muškarcima, tako i sa ženama. Jedna od njenih najozbiljnijih avantura, bila je sa ruskim revolucionarem, [[Lav Trocki|Lavom Trockim]].
 
Zahvaljujući inicijativi [[AndreAndré Breton|Andre Bretona]]a ponuđena joj je izložba na modnom Julian Levy Gallery [[1938]]. u Njujorku. Izložba je bila pravi trijumf, a pola slika je i prodano. [[1939]]. Breton joj predlaže da joj organizira izložbu u [[Pariz]]u, ali po dolasku u [[Francuska|Francusku]], Frida koja nije govorila [[francuski jezik]], shvaća da Breton nije čak ni slike podigao sa carine. Izložba je bila otvorena, sa šest nedelja zakašnjenja, ali ipak financijski uspješna. Kahlo dobija mnogobrojne odzive i pohvale, uključujući [[Pablo Picasso|Picassa]] i Kandinskog.
 
Frida Kahlo je umrla 13. jula 1954. u Coyoacán (Casa Azul), 7 dana poslije njenog 47-og rođendana.
Red 60:
Za jedan autoportret [[Fride Kahlo]] Constantini je u New Yorku izdvojio 6,8 miliona maraka. Za koncept izložbe bio je zadužen poznati meksički historičar umjetnosti i muzejski stručnjak Agustin Arteaga. Namjera mu je bila pokazati razvoj pojedinih umjetnika te pojasniti međusobne uticaje između kontinenata i između učitelja i učenika.
 
Arteaga tvrdi kako je nesenzibilan i slijep onaj ko latinoameričku savremenu umjetnost smatra zakašnjelom i prosječnom kopijom sjevernih uzoraka. Za nadrealistički pokret vezao se i velik broj žena uključujući [[Méret Oppenheim|Meret Oppenheim]], no najpoznatija je Frida Kahlo. Slike su joj istinski autobiografske, tako pune osobnih značenja i uvijene u zagonetan izraz da treba poznavati stvarne okolnosti njenog života kako bi im se odgonetnuo sadržaj.
 
Npr. slika "Autoportret s ogrlicom od trnja" po stilu podsjeća na tradicionalne meksičke pobožne slike. Naslikana je [[1940]]. godine, kad je njen burni brak sa slikarom Diegom Riverom prekinut razvodom na godinu dana. Ogrlica upućuje na trnovu krunu koju je [[Isus]] nosio tokom svoje muke, a označuje poniženje koje je pretrpjela od supruga. Iz ogrlice visi mrtvi kolibrić, tradicionalni meksički talisman koji nose oni što žude za ljubavlju. Na ramenima su joj 2 demona prikazani kao njeni ljubimci: smrt u obliku crne mačke i vrag u liku majmuna.
Red 74:
* "''Frida vs. Frida''", kratki eksperimentalni dokumentarni film redateljice Natalie Nazarove iz 2005.
* "''The Life and Times of Frida Kahlo''", dokumentarac redateljice Amy Stechler iz 2005.
* U epizodi TV serije [[The Simpsons|Simpsoni]] "''Girls Just Want to Have Sums''" škola se podijeli po spolu, a ženska strana uključuje slike Fride Kahlo i Georgie O'Keeffe na zidu.
* U filmu [[Princezini dnevnici (film)|Princezini dnevnici]] Paolo kaže:"Sviđaju mi se tvoje obrve, zvat ćemo ih Frida i Kahlo."
* Radnja romana [[Slavenka Drakulić|Slavenke Drakulić]] ''Frida ili o boli'' (2007) temelji se na biografiji Fride Kahlo.