Paskal I – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 51 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q103308 na Wikidati
mNema sažetka izmjene
Red 5:
| slika = Apsis - Paschalis I..gif
| slika_širina = 180px
| slika_opis = Sveti Paskal I.
| papa_od = [[25. siječnja]] [[817.]]
| papa_do = [[11. veljače]] [[824.]]
Red 12:
| datum_rođenja =
| mjesto_rođenja = [[Rim]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[11. veljače]] [[824.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]], [[Italija]]
| imenjaci = Paskal
| fusnota =
Red 20:
'''Sv. Paskal I.''' (rođen kao '''Pascale Massimi'''; ?* - 824) je bio papa od [[25. siječnja]] [[817.]] do [[11. veljače]] [[824.]] godine. Rodio se u [[rim]]skoj aristokratskoj porodici. Papom je postao dan nakon smrti svog prethodnika [[Stjepan IV (papa)|Stjepana IV]], kada ga je aklamacijom izabralo rimsko svećenstvo. Nastojeći održati dobre odnose sa [[Franačka|franačkom]] državom, smjesta je poslao poruku caru [[Louis Pobožni|Louisu Pobožnom]], kojom se ispričava što je izabran bez njegovog prethodnog blagoslova.
 
Paskalov pontifikat su obilježili neuspjeli napori da se [[pokrštavanje|pokrsti]] [[Danska]], a za što je ovlašten [[Ebbo]], nadbiskup Reimsa. S druge strane, je dao obnoviti baziliku [[Santa Cecilia in TravestereTrastevere]] i ponovno sagradio [[Santa Maria in Domnia]]. Također je dao obnoviti crkvu [[Santa Prassede]], u kojoj je dao izraditi [[mozaik]] nazvan ''[[Episcopa Theodora]]'' posvećen vlastitoj majci. Korištenje tog naziva, koji doslovno znači "biskupinja", današnji liberalni i feministički krugovi u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]] navode kao dokaz svojim tvrdnjama da je u ranom srednjem vijeku [[zaređenje žena za svećenike]] bilo uobičajena stvar, odnosno da uvođenje slične prakse danas ne bi predstavljalo presedan.
 
Odnosi Paskala sa carem, međutim, nisu postali dobri, ali kasnije su se pogoršali i sa rimskim plemstvom. Razlog je bilo hapšenje, osljepljivanje, a potom i dekapitacija dva papska službenika koja su svjedočila o Paskalovim zločinima. Paskal je umro u trenutku kada su u Rimu boravili carski izaslanici sa zadatkom da istraže slučaj. Rimljani su ga odbili sahraniti u [[Stara bazilika svetog Petra|Bazilici svetog Petra]], ali je usprkos toga kasnije proglašen svecem.