Agregatna stanja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 200:
[[Image:Bose Einstein condensate.png|right|thumb|Brzina u gasu [[rubidijum]]a pri hlađenju: početni materijal je levo, a Boze–Ajnštajnom kondenzat desno.]]
{{Main|Boze–Ajnštajnov kondenzat}}
Godine 1924, [[Albert Einstein]] i [[Satyendra Nath Bose]] su predvideli postojanje „Boze–Ajnštajnovog kondenzata“ (BEC), sometimeskoje referredse tou asponekad thenaziva fifthpetim statestanjem of mattermaterije. InU aovom BEC,stanju mattermaterija stopsprestaje behavingda asse independentponaša particleskao set nezavisnih čestica, andi collapseskolapsira intou ajedno singlekvantno quantumstanje statekoje thatse canmože beopisati describedsa withjednom a single,uniformnom uniformtalasnom wavefunctionfunkcijom.
 
U gasnoj fazi, Boze–Ajnštajnom kondenzat je ostao nepotvrđeno teoretsko predviđanje dugi niz godina. Israživačke grupe [[Eric Cornell|Erika Kornela]] i [[Carl Wieman|Karla Vimana]] sa univerzita u Koloradu su 1995. godine eksperimentalno proizvele prvi takav kondenzat. Boze–Ajnštajnov kondenzat je „hladniji“ od čvrste materije. On se može formirati kad atomi imaju veoma slične (ili iste) [[Energetski nivo|kvantne nivoe]], na temperaturama bliskim [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]] (−273,15 °C).
In the gas phase, the Bose–Einstein condensate remained an unverified theoretical prediction for many years. In 1995, the research groups of [[Eric Cornell]] and [[Carl Wieman]], of [[JILA]] at the [[University of Colorado at Boulder]], produced the first such condensate experimentally. A Bose–Einstein condensate is "colder" than a solid. It may occur when atoms have very similar (or the same) [[quantum level]]s, at temperatures very close to [[absolute zero]] (−273.15 °C).
 
=== Fermionski kondenzat ===