Commodore International – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
m shit. Različiti izvori imaju različite cijene. Ovi su online pa stoga....
Red 45:
Osnovni korporacijski cilj nakon ovog preuzimanje i dalje ostaje proizvodnja kalkulatora, ali uz testnu proizvodnju kompjutera koji će dobiti ime [[Commodore PET]]. Tokom 1976. kada počinje dizajniranje ovog pojavilo se pitanje operativnog sistema na kojemu će se temeljiti kompjuter, a odluka će na kraju pasti na malenu kompaniju imena [[Microsoft]] i njen [[BASIC]]. Pošto je Jack Tramiel odbio poslovne prijedloge [[Bill Gates]]a da Microsoft bude plaćen po primjerku prodanog kompjutera, na kraju će dogovor biti sklopljen po principu jednokratne uplate od 2.500 američkih dolara <ref>[http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2231499,00.asp As Commodore 64 Turns 25, Founders Reminisce]</ref> u zamjenu za što Commodore dobiva pravo zauvijek na svim svojim kompjuterima koristiti Microsoftov BASIC u najjeftinijem poslovnom dogovoru ove vrste.
 
U januaru 1977. godine <ref>{{Citation |url=http://inventors.about.com/library/weekly/aa121598.htm |title=The First Hobby and Home Computers: Apple I, Apple II, Commodore PET, and TRS-80 |first=Mary |last=Bellis|publisher=about.com}}</ref> korporacija prvi put prezentira svoj i uopće prvi svjetski kućni kompjuter imena [[Commodore PET|Commodore PET]] čija prodaja počinje tokom ljeta iste godine. Najavljene cijena ovog kompjutera s ugrađenim crno-belim [[monitor]]om, 4 ili 8 [[kilobajt]]a, [[procesor]]om [[MOS tehnology 6502]], [[kazetofon]]om za učitavanje programa i tastaturom je bila 495 $ <ref>[http://www.pcmag.com/slideshow_viewer/0,3253,l=305657&a=259264&po=18,00.asp Computer History Museum:Commodore PET]</ref>. Rezultat ovako maleno postavljene cijene je bio pravi šok za druge proizvođače kompjutera koji tada prodaju svoje proizvode po ceni 2500 $, dok je najzanimljiviji tadašnji konkurent kompanija [[Apple Inc.|Apple computer]] počela prodavati svoj kompjuter [[Apple II]] za 1298 $, ali bez kazetofona i monitora koji su se morali dodatno platiti <ref name = "Apple II intro date">{{cite web | title = June 10, 1977 - Apple II Released Today | work = This Day in History | publisher = Computer History Museum | location = Mountain View, CA | url = http://www.computerhistory.org/tdih/June/10/ | accessdate = August 3, 2012}} June 10, 1977 was a Friday.</ref>.
 
Poslovni plan Commodorea koji objašnjava nisku cenu postaje krilatica:
*'''Kompjuteri za mase, a ne klase'''
, ali kompanija se već 1977. godine ponovno našla u financijskim problemima zbog propadanja tržišta kalkulatora na koje je još uvek otpadala većina proizvodnje. To je rezultiralo situacijom da je Commodore imao proizvod koga su svi htjeli kupiti, ali istovremeno nije imao novaca za njegovu proizvodnju jer se nalazio pred bankrotom. Kako bi se izvukla iz ove neugodne situacije, kompanija je počela tražiti plaćanje dva mjeseca unaprijed tražeći taj novac čak i od trgovaca koji će ga prodavati <ref>[http://www.commodore.ca/history/company/early_commodore_history.htm Early Commodore History]</ref>. Na kraju je plan uspio, ali potražnja za novcem je stvorila zanimljivu situaciju. PET se prodavao u [[SAD]] po novoj višoj ceni od 795 $ dok je za Evropu nakon početnog američkog uspeha ona postavljena na 1295 $. Kako je bilo mnogo profitabilnije prodavati na istočnoj obali [[Atlantik]]a, a kompanija nije imala dovoljnu proizvodnju za ispunjavanje potražnje na oba tržišta, Commodore je svoju prodaju usmjerio na Evropu i tako prvi put izgubuio priliku za osvajanje američkog tržišta koje će biti prepušteno konkurentskim proizvodima imena [[TRS-80]] i [[Apple II]].
 
==Vrijeme slave==
Red 86:
{| class="wikitable" style="text-align:center; width:60%;"
!Najpopularniji kompjuteri
! class="background: red; color: purple" | [[Apple II|Apple II+]] <ref>[http://www.old-computers.com/museum/computer.asp?st=1&c=571 Apple II+]</ref>
! class="background: red; color: white" | [[Atari 800400]] <ref>[http://www.pc-history.org/atari.htm Atari 800]</ref>
! class="background: red; color: blue" | [[Commodore 64]] <ref>[http://www.mayhem64.co.uk/c64design.htm Design case history:The Commodore 64]</ref>
! class="background: red; color: white" | [[IBM PC]] <ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/4780963.stm Twenty five years of the IBM PC]</ref>
|-
|class="hintergrundfarbe6"| '''Količina memorije'''
Red 98:
|-
|class="hintergrundfarbe6" | '''Cijena u ljeto 1982'''
| style="text-align:right;"| 15301195 dolara
| style="text-align:right;"| 899600 dolara
| style="text-align:right;"| '''595 dolara'''
| style="text-align:right;"| 1565 dolara
|}
 
Početna cijena [[Commodore 64]] će pasti s 595 $ u ljeto 1982., na samo 199 $ početkom 1983. godine, a kasnije i na 149 $ <ref>[http://www.mayhem64.co.uk/c64design.htm Design case history:The Commodore 64]</ref> što je, također zahvaljujući i proizvodnji softvera od strane samog Commodorea radi podrške prodaji, dovelo do potpune pobjede ove korporacije i nestankom s tržišta svih njenih protivnika osim Applea, koji se zbog svoje cijene nikada nije niti natjecao u kategoriji kućnog kompjutera nego onoj poslovnog. U tom tržišnom pokolju de facto nestaju Atari korporacija s svojim kompjuterima Atari 400, Atari 800 i konzolom Atari 2600, Texas Instruments i njihov 16 bitni kompjuter [[TI-99/4A]], kao i pokušaj [[IBM]]a da uđe na tržište kućnih kompjutera s IBM PCjr 1984. godine.
 
Osnovni razlog za takav uništavajući učinak korporacije je uspješna vertikalna integracija tako da su svi dijelovi proizvođeni unutar Commodorea pa je proizvodna cena 1982. bila samo 130 $,a u drugoj polovici osamdesetih će biti oko 30 $ što je ostavilo više nego dovoljno prostora za ratove snižavanjem cena koje druge kompanije u ovoj tržišnoj niši nisu mogle pratiti. Tokom razdoblja 1983-86 Commodore 64 se godišnje prodaje u oko 2 miliona primjeraka čime drži između 30 % i 40 % cjelokupnog kompjuterskog tržišta <ref name="Reimer">{{cite web|url=http://arstechnica.com/articles/culture/total-share.ars/4|title=Total share: 30 years of personal computer market share figures|last=Reimer|first=Jeremy|publisher=Ars Technica|accessdate=2008-09-13}}</ref>.