Rat na Kosovu – razlika između verzija

 

== Pozadina ==

 

Među kosovskim Albancima koji su - prema podacima iz 1991. godine - činili 81,6 % stanovnika, odnosno uvjerljivu većinu u pokrajini. <ref name="ks-gov">[http://www.ks-gov.net/esk/eng/index.php?option=com_content&view=article&id=36&Itemid=26 Statistical office of Kosovo]</ref><ref>[http://www.absoluteastronomy.com/topics/Demographic_history_of_Kosovo Demographic history of Kosovo], Absoluteastronomy.com</ref> takav razvoj događaja je izazvao ogromno nezadovoljstvo. Još za vrijeme postojanja kosovske autonomije je postojalo duboko nepovjerenje prema beogradskim vlastima, koje je izraz našlo u [[Nemiri na Kosovu 1981|demonstracijama]] [[1981]]. godine na kojima se za Kosovo tražio status republike, odnosno odvajanje od Srbije. Albansko stanovništvo je također masovnim demonstracijama i štrajkovima godine 1989. i 1990. nastojalo bez uspjeha spriječiti ukidanje autonomije. Na to je Miloševićeva vlast reagirala nizom represivnih mjera kao što je ukidanje albanskih kulturnih i obrazovnih institucija te masovna [[čistka]] albanskih kadrova iz policije, državne uprave, školstva, bolnica i državnih poduzeća, a koje su mijenjali [[Srbi|srpski]] kadrovi. Na Kosovu, koje je otprije bilo siromašno i gdje još nije bila provedena privatizacija, gubitak poslova u državnim i paradržavnim poduećima je znatno otežao i socijalnu situaciju. Do godine 1995. čak 75.000 kosovskih porodica nije imalo nijednog zaposlenog člana. <ref name=“Advocacy“>{{cite news |title=On the Record: THE BIRTH AND REBIRTH OF CIVIL SOCIETY IN KOSOVO: PART ONE: REPRESSION AND RESISTANCE |url=http://www.bndlg.de/~wplarre/back337.htm |publisher=The Advocacy Project |date = 30. 08. 1999. |accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> To je, između ostalog, potaklo masovno iseljavanje u zapadnoevropske zemlje.