Aung San Suu Kyi – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 14:
| roditelji =
}}
'''Aung San Suu Kyi''' (čita se: Aun San Su Ći) ([[Yangon]], [[19. 6.|19. lipnja]] [[1945]].) – [[
Njeno ime je izvedenica od imena njenog oca (Aung San), majke (Kyi) i bake (Suu). <ref>Aung San Suu Kyi – Biography. Nobel Prize Foundation.</ref> Njen otac [[Aung San]] smatra se ocem moderne mijanmarske vojske. Pregovarao je s [[Britanci]]ma [[1947]]. godine o osamostaljenju Mijanmara. Iste godine ubijen je u [[atentat]]u. Slijedeće godine, Mijanmar je proglasila neovisnost.
Njena majka postala je veleposlanica u [[Indija|Indiji]]. Slijedila je majku i školovala se u Indiji. Studirala je od [[1967]]. na [[
Iste godine, ostavku je podnio dugogodišnji čelnik vladajuće Socijalističke stranke, general [[Ne Win]], što je dovelo do masovnih demonstracija i želje za demokratizacijom države. [[Demonstracija|Demonstracije]] su nasilno ugušene, a na vlast je došla [[vojna hunta]]. Aung San Suu Kyi, pod snažnim utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijeve]]
Aung San Suu Kyi dobila je Nobelovu nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu u prilog [[demokracija|demokraciji]] i [[ljudska prava|ljudskim pravima]]. Nagradu su u njeno ime primili njeni sinovi. Iznosu od 1,3 milijuna [[dolar]]a, koliko je iznosila novčana nagrada namijenila je za razvoj [[zdravstvo|zdravstva]] i [[obrazovanje|obrazovanja]] stanovnika Mijanmara. Godinu dana prije [[Evropski parlament|Europski parlament]] dodijelio joj je [[Nagrada Saharov|nagradu Saharov]].
Iz kućnog pritvora puštena je u srpnju [[1995]]. Tada joj je poručeno, da se neće moći vratiti, ako napusti zemlju. Ostala je u zemlji i nije se viđala sa suprugom, koji je živio u Londonu i umro [[1999]]. godine. Nije mu dopušten dolazak u Mijanmar usprkos apelima UN-a i pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]
|