Aung San Suu Kyi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q36740 na Wikidati
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 14:
| roditelji =
}}
'''Aung San Suu Kyi''' (čita se: Aun San Su Ći) ([[Yangon]], [[19. 6.|19. lipnja]] [[1945]].) – [[mijanmarmianmar|mijanmarska]]ska (burmanska) političarka i aktivistica. Dobitnica je [[Nagrada Saharov|nagrade Saharov]] za [[sloboda govora|slobodu govora]] [[1990]]., te [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagradu za mir]] [[1991]]. godine za nenasilnu borbu u prilog [[demokracija|demokraciji]] i [[ljudska prava|ljudskim pravima]].
 
Njeno ime je izvedenica od imena njenog oca (Aung San), majke (Kyi) i bake (Suu). <ref>Aung San Suu Kyi – Biography. Nobel Prize Foundation.</ref> Njen otac [[Aung San]] smatra se ocem moderne mijanmarske vojske. Pregovarao je s [[Britanci]]ma [[1947]]. godine o osamostaljenju Mijanmara. Iste godine ubijen je u [[atentat]]u. Slijedeće godine, Mijanmar je proglasila neovisnost.
 
Njena majka postala je veleposlanica u [[Indija|Indiji]]. Slijedila je majku i školovala se u Indiji. Studirala je od [[1967]]. na [[SveučilišteUniverzitet Oxfordu Oksfordu|Sveučilištu u Oxfordu]] filozofiju, znanost i ekonomiju. Tu je upoznala svog budućeg supruga Michaela Arisa, koji je studirao tibetansku civilizaciju. Imali su kćer i dva sina. Nekoliko godina radila je u [[New York]]u u [[UNUjedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]]. Tamo se bavila ekonomskim pitanjima. Živjela je i u [[London]]u jedno vrijeme, dok se nije vratila u Mijanmar 1988., kako bi se brinula za bolesnu majku.
 
Iste godine, ostavku je podnio dugogodišnji čelnik vladajuće Socijalističke stranke, general [[Ne Win]], što je dovelo do masovnih demonstracija i želje za demokratizacijom države. [[Demonstracija|Demonstracije]] su nasilno ugušene, a na vlast je došla [[vojna hunta]]. Aung San Suu Kyi, pod snažnim utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijeve]]jeve filozofije nenasilja <ref>"Profile: Aung San Suu Kyi". London: BBC News Online. 25 May 2006. http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/1950505.stm. Retrieved 2007-05-26.</ref> ušla je u [[politika|politiku]] kako bi se pokrenuo proces demokratizacije. Vladajuća vojna hunta protivila se njenom djelovanju pa je završila u [[kućni pritvor|kućnom pritvoru]] [[1989]]. Bila joj je ponuđena [[sloboda]] ako napusti zemlju. Ona je to odbila. Na općim izborima [[1990]]., uvjerljivo je pobijedila "Nacionalna liga za demokraciju", na čelu s Aung San Suu Kyi. Vojna hunta poništila je izbore i odbila predati vlast. To je dovelo do međunarodne osude hunte.
 
Aung San Suu Kyi dobila je Nobelovu nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu u prilog [[demokracija|demokraciji]] i [[ljudska prava|ljudskim pravima]]. Nagradu su u njeno ime primili njeni sinovi. Iznosu od 1,3 milijuna [[dolar]]a, koliko je iznosila novčana nagrada namijenila je za razvoj [[zdravstvo|zdravstva]] i [[obrazovanje|obrazovanja]] stanovnika Mijanmara. Godinu dana prije [[Evropski parlament|Europski parlament]] dodijelio joj je [[Nagrada Saharov|nagradu Saharov]].
 
Iz kućnog pritvora puštena je u srpnju [[1995]]. Tada joj je poručeno, da se neće moći vratiti, ako napusti zemlju. Ostala je u zemlji i nije se viđala sa suprugom, koji je živio u Londonu i umro [[1999]]. godine. Nije mu dopušten dolazak u Mijanmar usprkos apelima UN-a i pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]