Konoplja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 63:
Konoplja koja služi za industrijsku upotebu se najčešće naziva industrijska konoplja. Ona se koristi u industriji radi izgrade konopaca, tkanine, platna, hartije, odeće, goriva, građevinskih materijala, itd. Odlikuje se veoma niskim nivoom glavnog opojnog sastojka, THC-a (obično ispod 0.3%).
 
Ceo XVIII i XIX vek je austrijska carevina, a kasnije [[Austro-Ugarska]], važila kao najveći i najznačajniji svetski proizvođač konoplje, od koje su se izrađivali konopci za zaprege i brodove, kao i brodska jedra. Krajem XIX veka nestankom dva najveća potrošača, brodova na jedra i konjskih zaprega, opada značaj konopljinog vlakna kao strateškog proizvoda.<ref name="Marček"/>
 
Prva [[Biblija]], geografske i pomorske karte, prvi nacrt [[Američka deklaracija o nezavisnosti|američke Deklaracije o nezavisnosti]] i [[američki Ustav]] bili su na papiru od konoplje. Punih 150 godina [[Britanska enciklopedija]] se štampala na papiru od konoplje. Slike [[Rembrant]]a, [[Thomas Gainsborough|Tomasa Geinsboroua]], [[Van Gog]]a kao i mnogih drugih slikara bile su slikane najčešće na konopljinom platnu.<ref name="Marček"/>
Uzgoj i prerada konoplje je predstavljao sastavni deo modernih ekonomija sve do XIX veka. Konoplja je bila nezamjenjivi resurs u proizvodnji tkanina, u pomorstvu, u proizvodnji hrane, u građevinarstvu, u proizvodnji papira. Ali konoplja je, pred kraj XIX veka izgubila na svojoj konkurentnosti pred narastajućim industrijama pamuka i nafte. Krajem 20. veka, širi društveni interes za uzgoj industrijske konoplje najviše se ispoljava u zemljama Evropske Unije i ona biva povremeno uključena u državne podsticaje ekološki održivoj proizvodnji.
 
Uzgoj i prerada konoplje je predstavljao sastavni deo modernih ekonomija sve do XIX[[19. vekavek]]a. Konoplja je bila nezamjenjivi resurs u proizvodnji tkanina, u pomorstvu, u proizvodnji hrane, u građevinarstvu, u proizvodnji papira. Ali konoplja je, pred krajKrajem XIX veka izgubilanestankom nadva svojojnajveća konkurentnostipotrošača, predbrodova narastajućimna industrijama pamukajedra i nafte.konjskih Krajem 20. vekazaprega, širiopada društveniznačaj intereskonopljinog zavlakna uzgojkao industrijskestrateškog konopljeproizvoda. najvišeKonoplja seje, ispoljavapred ukraj zemljamaXIX Evropskeveka Unijeizgubila ina onasvojoj bivakonkurentnosti povremenopred uključenanarastajućim uindustrijama državne[[pamuk]]a podsticajei ekološki održivoj proizvodnji[[nafta|nafte]].
 
Krajem [[20. vek]]a, širi društveni interes za uzgoj industrijske konoplje najviše se ispoljava u zemljama Evropske Unije i ona biva povremeno uključena u državne podsticaje ekološki održivoj proizvodnji.
 
=== Medicinska upotreba konoplje ===