Wikipedija

Hookeov zakon – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m ProtLink je premjestio stranicu Hookeov zakon na Hukov zakon preko preusmjeravanja
mNema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Ressort de compression.jpg|mini|desno|250px|Opruga za koju vrijedi '''HookeovHukov zakon''']]
[[Datoteka:Stress v strain A36 2.svg|mini|desno|250px|[[Dijagram naprezanja]] za niskougljični [[čelik]]. HookeovHukov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2).<br />
1. [[Vlačna čvrstoća]] materijala<br />
2. [[Granica razvlačenja]] ili ''σ<sub>0,2</sub>''<br />
Red 9:
B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A)]]
 
'''HookeovHukov zakon''' kaže da je [[deformacija]] tijela [[proporcionalnost|proporcionalna]] primijenjenoj [[sila|sili]] pod uvjetom da se ne prijeđe granica [[elastičnost]]i tijela. Kada se sila ukloni tijelo će se vratiti u svoj prvobitni oblik. Zakon je otkrio [[Engleska|engleski]] [[fizičar]] [[Robert Hooke|Robert Huk]] [[1676]].
 
Ako se tijelo na elastičnoj [[opruga|opruzi]] pomakne iz ravnotežnog položaja, tj. ako se [[opruga]] rastegne ili stisne, djelovat će povratna sila (elastična sila opruge), koja će nastojati tijelo vratiti u ravnotežni položaj. Iznos te sile je proporcionalan pomaku tijela iz [[ravnoteža|ravnotežnog]] položaja. Dakle, ako je pomak ''x'', povratna sila je:
Red 17:
a [[koeficijent]] proporcionalnosti ''k'' je [[konstanta]] opruge (ovisi o njenim dimenzijama, obliku i materijalu od kojega je izrađena).
 
== Primjena HookeovogHukovog zakona ==
Ako je šipka ili štap od nekog elastičnog materijala, onda i nju možemo promatrati kao oprugu. Šipka ima duljinu ''L'' i poprečni presjek ''A''. Ako šipku razvlačimo s nekom silom ''F'', onda u njoj nastaje [[naprezanje]] ''σ'', koje se opire vanjskoj sili. Tada HookeovHukov zakon možemo pisati u drugom obliku: <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>
 
:<math>\sigma = E \varepsilon</math>
Red 26:
gdje je: ''σ'' – [[naprezanje]] u šipki ili štapu ([[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]]), ''E'' – [[Youngov modul elastičnosti]] (N/mm<sup>2</sup>), ''ε'' – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / L), ''L'' – [[duljina]] štapa, ''ΔL'' - produljenje šipke ili štapa ([[metar|mm]]), ''F'' – sila koja produljuje šipku ili štap (N), ''A'' – poprečni presjek šipke ili štapa (mm<sup>2</sup>) <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
 
HookeovHukov zakon vrijedi samo u određenom području nekog materijala, koje se naziva '''elastično područje'''. Za [[čelik]] je elastično područje sve do [[Granica razvlačenja|granice razvlačenja]] ili gdje ta granica nije jasno određena, do granice plastičnosti koja je određena onim naprezanjem pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa. Ovo naprezanje nosi oznaku ''σ<sub>0,2</sub>''. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>
 
== Izvori ==
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Hookeov_zakon