Obrazovna tehnologija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
m sređivanje redova |
||
Red 66:
== Mediji ==
Edukacijski mediji i alati mogu se koristiti za:
*Podršku strukturiranja zadataka
*Pristupanje bazama znanja
Red 79:
=== Računari, tableti i mobilni uređaji ===
Računari i tableti omogućavaju učenicima i edukatorima da pristupe web-strancama kao i programima kao što su Microsoft Word, PowerPoint, PDF datoteke i slike… Većina mobilnih uređaja podržava i ''m-learning''.
=== Društvene mreže ===
Red 92:
Interaktivne bijele table omogućavaju korisnicima da pišu dodirom ekrana. U markerskom ekranu može biti bilo prazna table ili bilo kakav sadržaj koji ekrana računara. U zavisnosti od postavki odobrenja, ovo vizuelno učenje mogu biti interaktivno i participativno, uključujući i pisanje i manipulaciju slike na interaktivnoj bijeloj tabli. Škole su počele koristiti kao sredstvo obrazovanja bijele table dugo vremena prije tableta ili drugih tehnoloških alata.
Ove vrste tehnoloških alata poboljšavaju motivaciju studenata, interesa i brigu kada ih koriste za vreme lekcije. Studenti koji imaju više kinestetičke inteligencije mogu biti aktivniji i uključeni ovakve lekcije. Također učenici sa vizualnom inteligencijom će biti oprezniji i aktivni tokom lekcije.
=== Virtualna učionica ===
Virtualna okolina za učenje (VLE), poznata i kao platforma za učenje, simulira virtualnu učionicu ili sastanak istovremenim miješanjem nekoliko komunikacionih tehnologija. Naprimjer, softver za web-konferencije kao što je GoToTraining, WebEx obuka ili Adobe Connect omogućavaju studentima i instruktorima da komuniciraju jedni s drugima putem web-kamere, mikrofona i u realnom vremenu na chatu u grupi postavki. Učesnici mogu podići ruke, odgovoriti na ankete ili uzeti testove. Studenti su u mogućnosti da koriste bijele ploče i screencast kada dobiju pravo od strane instruktora, koji postavlja nivoe dozvola za tekstualne poruke, mikrofonska prava i kontroliranje miša. Također u Adobe Connect nastavnik može koristiti sermonettes, to je predavanje gde profesor koristi zeleni ekran koji pokazuje ono što on/ona podučava.
Ovo omogućava studentima koji imaju vizualnu inteligenciju da vide napomene ili slajdove koje profesor koristi. Ona također pruža još jedan zanimljiv način za profesora da vrši interakciju sa svojim učenicima.
=== Learning management system (LMS) ===
Sistem upravljanja učenja (LMS) je softver koji se koristi za isporuku, praćenje i upravljanje obukama i obrazovanjem. Naprimjer, LMS prati posjećenost, vreme utrošeno po zadatku, kao i napredak studenata. Nastavnici mogu postavljati najave, zadataka razredu, provjeriti aktivnost i učestvovati u diskusijama razreda. Studenti mogu dostaviti svoj rad, pročitati i odgovoriti na pitanja na diskusiji, te odgovarati na kvizove.
Jedan LMS može dozvoliti nastavnicima, administratorima, studentima, i dodatnin strankama (kao što su roditelji ako je potrebno) praćenje različite metrike. LMS-ovi imaju raspon od sistema za upravljanje zabilješki obuke/obrazovanja na softveru za distribuciju kurseva preko interneta, te nudi karakteristike za online suradnju. Stvaranje i održavanje sveobuhvatnog sadržaja učenja zahtijeva značajne početne i stalne investicije ljudskog rada. Efektivno prevođenje na druge jezike i kulturni konteksti zahtijevaju još više ulaganja znanja osoblja.
Sistemi upravljanja učenjem zasnovani na Internetu uključuju ''Canvas'', ''Blackboard Inc.'' i ''Moodle''. Ove vrste LMS-a omogućuju edukatorima da djelimično ili u potpunosti mrežno pokreću sistem učenja, asinhrono ili sinhrono. Crna ploča se može koristiti za K-12 obrazovanje, visoko obrazovanje, poslovno, kao i za suradnju vlada. Moodle je besplatan za preuzimanje upravljač kursevima otvorenog koda koji pruža izmiješane mogućnosti učenja, kao i platforme za kurseve učenja na daljinu. Eliademy je besplatan cloud CMS koji pruža miješane mogućnosti učenja, kao i platforme za kurseve učenja na daljinu.
Linija 129 ⟶ 124:
=== Mane ===
Većina država daje veliki novac na tehnologiju. Ipak, nijedna država ne gleda na tehnološki povrat investicije (ROI) da poveže izdatke na tehnologiju sa poboljšanim ishodima studenata.
Nove tehnologije su popraćene nerealističnim uzbuđenjem i obećanjem vezano za svoje transformacijske moći da izmene edukaciju na bolje ili u omogućavanju boljih obrazovnih prilika da dosegnu narodne mase. Primjeri uključuju tihi film, radio, televiziju od kojih nijedna nije ostavila uticaj na dnevne prakse u formalnom obrazovanju. Tehnologija ne utiče bitno na rezultate u fundamentalnim poboljšanjima u edukacijskoj praksi.
Prema Branfordu, Brownu i Cockingu (2000), “tehnologija ne garantira efektivno učenje”, te neprikladno korištenje tehnologije čak može to i ometati. Dr. Dimitri Chistakis izjavio je da evidencija pokazuje kako DVD-ovi za bebe nemaju pozitivnog učinka na njih i mogu biti štetni.
Studenti koji koriste računare i mobilne uređaje uvijek se suočavaju sa distrakcijama, jer tok podataka ometa fokusiranje i učenje. Iako ove tehnologije mogu uticati na starije, obično je to omladina koja ima negativne posljedice na produktivnost zbog stalnog multitaskinga (prebacivanja sa jednog zadatka na drugi). Previše informacija također može preopteretiti razmišljanje.
== Primjeri ==
U ovom poglavlju navest ćemo neke od veb sajtova koji mogu ponuditi informacije, multimediju i sadržaje, te se mogu koristiti u obrazovanju.
=== Youtube ===
YouTube je popularni internetski servis za razmjenu video sadržaja gde korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocenjivati video isečke. Za postavljanje sadržaja potrebna je registracija, dok za pregledavanje nije, izuzev sadržaja koji nije primeren za osobe mlađe od 18 godina.
Prema pravilima korištenja, korisnici mogu postavljati vlastite originalne uratke i uratke za koje imaju dopuštenje vlasnika autorskih prava, a zabranjeno je postavljanje eksplicitnog sadržaja, nasilja, sadržaja koji podržava kriminalne radnje, sadržaja s ciljem osramoćenja i klevete, i reklama. YouTube zadržava pravo na korištenje, preinaku i brisanje postavljenog materijala.
Utemeljitelji YouTubea su Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, bivši zaposlenici kompanije PayPal. Domena „YouTube.com“ aktivirana je 15. februara 2005. godine, a tokom narednih meseci stranica je razvijana. U maju 2005. godine stranica je javnosti ponuđena na uvid, a šest meseci kasnije službeno je otpočela s radom. YouTube je pokrenut privatnim sredstvima, a investitorska kompanija Sequoia Capital u novembru 2005. ulaže 3,5 miliona te u aprilu 2006. godine još 8 miliona dolara. 9. oktobra 2006. godine najavljeno je da će kompaniju preuzeti Google za 1,65 milijardi dolara u dionicama. Ugovor je zaključen 13. novembra, a u njemu stoji da YouTube zadržava svojih 67 zaposlenika te da nastavlja raditi nezavisno od Googlea.
==== Funkcije ====
Pregledavanje YouTube video snimaka zahtijeva instalaciju dodatka Adobe Flash na određenom internetskom pretraživaču. Adobe Flash dodatak je jedan od najviše korištenih dodataka, te se koristi na više od 75% online video sadržaja.
U januaru 2010. godine, YouTube je pokrenuo eksperimentalnu verziju stranice sa ugrađenom multimedija reprodukcijom u onim pretraživačima koji podržavaju HTML5 standard. Ovo dopušta reprodukciju videa bez instalacije Adobe Flash Playera ili bilo kojeg drugog dodatka. YouTube ima stranu na koju korisnici mogu otići da se uključe u HTML5 video reprodukciju. Samo oni pretraživači koji podržavaju H.264 ili WebM formate videa, mogu pustiti video snimke, te ova funkcija nije dostupna na svim video snimkama na strani.
Kad je YouTube započeo u 2005, bilo je moguće preneti duže video zapise, ali je 10-minutno ograničenje prvi put predstavljeno u martu 2006. nakon što su većinu YouTube video sadržaja činili video zapisi televizijskih emisija i filmova bez autorskih prava. 10-minutno ograničenje je podignuto na 15 minuta u julu 2010. Partnerski računi su u mogućnosti prenošenja dužih video zapisa uz prihvatanje YouTube-a. Veličina datoteka je ograničena na 2 GB ako se koristi web stranica, a sa Java baziranim "uploaderom" ograničenje je 20 GB. U decembru 2010, YouTube je objavio da će nosioci standardnih računa moći postavljati video zapise neograničene dužine ako imaju "čistu" historiju, tj. ako su pratili ''smjernice zajednice'' i autorska prava.
=== Yahoo ===
Yahoo! Inc. je američko javno društvo sa sjedištem u Sunnyvaleu, Kalifornija, SAD koje nudi usluge na Internetu kao mediju širom svijeta.
U januaru 1994., Jerry Yang i David Filo bili su studenti na Stanfordskom univerzitetu, s web stranicama imena "Jerry and David's Guide to the World Wide Web", tj. web imenikom, koji je u aprilu te godine preimenovan u "Yahoo!", što su službeno objasnili kao skraćenicu za: "Yet Another Hierarchical Officious Oracle".
Uskoro njihov web-imenik postaje velika firma. U isto vreme (1995.) koriste usluge tražilice AltaVista (prva velika tražilica), da bi je 8 godina posle, 2003. godine kupili (u međuvremenu je primat među tražilicama preuzeo konkurent Google).
Danas je Yahoo! jedan od većih svetskih veb portala s pripadajućim uslugama, pružanjem usluge besplatnog e-poštanskog sandučića (webmail), mailing liste, dok postoji također i Yahoo! Messenger (IM klijent) itd.
=== Google ===
Linija 235 ⟶ 164:
Prema istraživanju tržišta kojeg je objavio comScore u novembru 2009, Google pretraga je dominantna pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, sa tržišnim udelom od 65,6%. Google indeksira milijarde web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i operatora.
Google Watch je kritizirao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove veb sajtove i favorizuju postojeće stranice. Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i National Security Agency (NSA), te Centralne izveštajne agencije (CIA).
21. jula 2010, u odgovoru na Bing, Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu thumbnailove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.
==== Gmail ====
Gmail, besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao beta program samo preko poziva, 1. aprila 2004. servis je bio prvi internetski email servis sa jednim gigabajtom raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.
Gmail koristi AJAX, programsku tehniku koja dopušta veb-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.
==== Google Translate ====
Google Translate je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika. Softver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.
==== Android ====
{{glavni|Android
Android je operativni sistem za mobilne uređaje, kao što su mobilni telefoni, tablet računari i notebooks. Android je razvijen u kompaniji Google, i baziran je na Linux kernelu i GNU softveru. U početku, ovaj OS je razvila firma Android Inc. (koju je posle kupio Google) i kasnije proširen na Open Handset Alliance.
Zanimljivosti: Android operativni sistem sadrži 12 miliona linija koda,
Linija 270 ⟶ 185:
=== Amazon.com ===
{{glavni|Amazon.com
Amazon.com, Inc. je američka e-komercijalna kompanija sa sjedištem u Seattleu, država Washington. Jedna je od prvih velikih kompanija koja je prodavala razna dobra preko Interneta.
Osnovana od strane Jeffa Bezosa 1994. godine, a pokrenuta 1995. godine, Amazon.com je počeo kao online knjižara, iako je ubrzo proširila ponudu, dodajući DVD-ove, muzičke CD-ove, softver, video igre, elektroniku, garderobu, nameštaj, hranu, igračke i mnogo više.
Amazon također prodaje određene male proizvode kao što su USB uređaji, kablovi i slično, pod vlastitim brendom AmazonBasics.
Amazon djeluje u više država svijeta, kao što su UK, Irska, Francuska, Kanada, Njemačka, Holandija, Italija, Španija, Australija, Brazil, Japan, Kina, Indija i Meksiko.
==== Maloprodaja ====
Amazonova linija proizvoda uključuje nekoliko medija (knjige, DVD-ovi, muzički CD-ovi, videotrake i softver), korisnička elektronika, modni proizvodi itd.
Kompanija je pokrenula amazon.com “Aukcije”, internetski aukcioni servis, u martu 1999. Ipak, zbog konkurenta eBaya, taj projekt je izgubio bitku. Kasnije je kompanija pokrenula prodajni internetski biznis sa fiksnim cenama, zShops, u septembru 1999, te sada prekinutu saradnju sa Sotheby-em. Aukcije i zShops su evoluirali u “Amazon Marketplace” u novembru 2000. godine, servis koji je dopuštao prodaju knjiga, a kasnije i drugih stvari.
Zaključno sa oktobrom 2014, Amazon Marketplace je trenutno najveći svoje vrste. Sličan servis koji se koristi na našim prostorima je Pik.ba.
==== Amazon Prime ====
Godine 2005, Amazon je pokrenuo AmazonPrime, članstvo za korisnike koje je dopuštalo dvodnevno otpremanje komšijama SAD-a na sve dostupne kupovine, za godišnju cijenu od 79 USD (današnjih 95 USD). Naknadno je ovo uvedeno i za još neke zemlje svijeta.
==== Potrošačka elektronika ====
U novembru 2007, Amazon je pokrenuo Amazon Kindle, e-book čitač koji preuzima sadržaje preko ''Whisperneta'', Sprintove EV-DO bežične mreže. E Ink tehnologija se koristi kako bi se smanjila potrošnja baterije ovog uređaja. Do jula 2014, postoji preko 2,7 miliona naslova za prodaju uređaja na Kindle Store.
Amazon je također izdao svoj tablet, nazvan Kindle Fire HD. Septembra 25, 2013, Amazon.com je izdao i tablet treće generacije Kindle Fire HDX. Uređaji podržavaju najnoviji softver, kao i igrice. Amazon je izdao i pametni telefon, Fire Phone.
Digitalni sadržaj
Amazonov Honor sistem je izdat 2001 da omogući korisnicima davanje donacija ili kupovine digitalnog sadržaja; ipak servis je ukinut 2008. i zamenjen sa Amazon Payments.
Amazon poseduje muzički internetski servis zvan Amazon Music. Za igrače, postoji i servis Amazon Games. Amazon ima i Internet video servis, Amazon Instant Video.
=== OPEN.AC.UK ===
Linija 344 ⟶ 232:
MVU pruža internetske obrazovne alate, resurse i kurseve za student srednje (4-8 razreda osnovne, ekvivalent kod nas) i visoke škole (srednja škola kod nas), za roditelje i K-12 edukatore.
Resursi uključuju besplatne razvojne alate, ''CareerForward'' i ''myDreamExplorer'', koji pomažu svim školama u Michiganu da dobiju internetsku diplomu za edukacijski razvojni plan.
Servisi:
| |||