Apokalipsa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m Robot: Adding lb:Apokalyps
Red 11:
== Apokaliptička literatura u judaizmu ==
 
Apokaliptička literatura je razvijena unutar [[judaizam|judaizma]] starog veka. Judejska apokaliptika nastaje iz duhovnog otpora prema stranim osvajačima, Rimljanima i Grcima.<ref name="Зизијулас"/> Usled političkih i društvenih borbi tog vremena, te mesijanski obojenihmesijanskih revolucionarnih kretanja, pišu se popularnanastaju djelaspisi nadahnutanadahnuti tim tendencijama. Uprkos raznolikosti apokaliptičke literature, vizija budućnosti u njoj srazmjerno je ista.<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> Najprije imamo nevolje koje neće zabrinjavati »izabrane« — [[glad]], [[potres]]i, [[epidemija|epidemije]] li [[rat]]ovi. Zatim dolazi »velika žalost« prorokovana u [[Daniel (knjiga)|knjizi proroka Daniela]] 12:1, kakva se ne pamti od [[stvaranje svijeta|stvaranja svijeta]], zastrašujuće vrijeme patnje i boli. Kroz cijelu apokaliptičku literaturu provejava vjerovanje da će izabrani biti zaštićeni od te žalosti. Grozota pustoši, prorokovana u knjizi proroka Daniela 9:27, 11:31 i 12:11, predstavlja konačan znak kraja. Vrhunac će biti pojava [[Sin Čovječji|Sina Čovječjeg]] na oblacima u sjaju i slavi.<ref name="Fromm"/>
 
Poznata dela stare hebrejske apokaliptičke literature su [[Knjiga Danilova]] u hebrejskoj Bibliji, ili [[Knjiga Enohova]] u [[apokrifi]]ma. Prvi primer apokaliptičke književnosti, Knjiga proroka Danila, pripada vremenu nasilne helenizacije Jevreja pre [[Makabejski ustanak|Makavejskog ustanka]]. Činjenica da apokaliptika započinje kao forma otpora protiv helenizma daje joj antihelenski ton. Međutim, apokaliptička književnost široko cirkuliše na grčkom jeziku.<ref name="Зизијулас"/>
Najprije imamo nevolje koje neće zabrinjavati »izabrane« — [[glad]], [[potres]]i, [[epidemija|epidemije]] li [[rat]]ovi. Zatim dolazi »velika žalost« prorokovana u [[Daniel (knjiga)|knjizi proroka Daniela]] 12:1, kakva se ne pamti od [[stvaranje svijeta|stvaranja svijeta]], a to je zastrašujuće vrijeme patnje i boli. Kroz cijelu apokaliptičku literaturu provejava vjerovanje da će izabrani biti zaštićeni od te žalosti. Grozota pustoši, prorokovana u knjizi proroka Daniela 9:27, 11:31 i 12:11, predstavlja konačan znak kraja. Vrhunac će biti pojava [[Sin Čovječji|Sina Čovječjeg]] na oblacima u velikom sjaju i slavi.<ref name="Fromm"/>
 
U apokaliptici od samog početka postoji tendencija (npr. kod Danila) da se sistematizuje istorija. Ova sistematizacija se odvija uglavnom uz pomoć formi preuzetih iz [[dualizam|dualističke]] misli istočnih religija, najviše persijske. U apokaliptičkoj književnosti se primećuje intenzivan nagon za poznanjem kako vidljivog, tako i nevidljivog sveta. Celokupna apokaliptika prožeta je pojmovima kao „[[apokalipsis]]“ (samo ime književne vrste), „[[gnosis]]“, „[[Misterije|misterion]]“ itd.<ref name="Зизијулас">[http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство]</ref>
Poznata dela stare hebrejske „apokaliptičke" literature su [[Knjiga Danilova]] u hebrejskoj Bibliji, ili [[Knjiga Enohova]] u apokrifima.
 
Nova židovska apokaliptika, uglavnom neortodoksna, se razvija kao izraz razočaranja poslije [[Opsada Jeruzalema (70)|pada Jeruzalema]] [[70]]. godine, kad su se pojedini judejski krugovi osjećali izdanim u svojim eshatološkim očekivanjima. Karakteriše je pobuna protiv Boga tvorca i svijeta koji je stvorio. Iz nje se razvijaju razni judeo-hrišćanski gnostički pravci.<ref>Jean Daniélou, ''Nuova storia delta Chiesa'', I, str. 104—105.</ref>