Frédéric Chopin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m Robot: Adding pms:Frédéric Chopin
Red 23:
 
== Dela ==
Osim manjeg broja orkestralnih i komornih dela, sedamnaest poljskih pesama za glas i klavir, Šopen je komponovao isključivo klavirsku muziku koju je obogatio novim izražajnim sredstvima. Bio je jedinstven kao pijanist, [[izvođač]] sopstvenih dela i sasvim osoben kao autor. Uveo je nove tehničke složenosti u interpretaciji - slobodan duh i promenljivost tempa koji samo nagoveštava, a ne i precizno metronomski određuje, ali ništa u njegovoj muzici nije sračunato na spoljašnji efekat. Zato izvođenje njegovih kompozicija zahteva veliku tehničku i interpretatorsku spremnost. Šopen je bio bez uzora u pređašnjim razdobljima klasične muzike i gotovo bez naslednika. Ostavio je [[opus]] od 74 štampana dela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obeležjima nemaju premca u [[Evropa|evropskoj]] muzici. Svojom je umetnošću uticao na klavirsku muziku i interpretativni stil, uticaj koji dopire i u [[XXI vek|-{XXI}- vek]].
 
Jednu grupu Šopenovih dela sačinjavaju zbirke igara-poloneza, mazurki, valcera, duboke sadržajnosti. Uobičajene salonske komade uzdiže do ranga istinskih umetničkih dela. Šopen je dao doprinos i stvaranju novih tipova velikih formi-balada, fantazija, skreca. Etida koja je do Šopena bila instruktivna kompozicija, korištena u nastavi klavira da bi se savladao određeni tehnički problem, kod njega postaje koncertni komad.
Red 31:
 
==== Prvi koncert, [[opus]] 11, e-mol ====
Ovaj koncert je dovršen [[1830]]. a objavljen i premijerno izveden [[1833]]. godine. Obiluje viruozitetin u klaviru i posvećen je pijanisti [[Fridrih Kalkbrener|Fridrihu Kalkbreneru]]. Tri njegova stava obrazuju celinu trajanja 37 minuta. Prvi stav je ''-{Allegro maestoso}-'', sav u sonatnom obliku i traje polovinu ukupnog vremena koncerta. Obe njegove teme su veoma izražajne i elegantne, sa prizvukom sete, bez snažnijih kontrasta. Samo, druga tema modulira u E-Dur, a orkestar se kroz ceo stav tretira kao stereotipna pratnja veoma viruoznom klaviru. Drugi stav je ''-{Romansa - Larghetto}-'' u E-Duru i po svom karakteru je jedan nokturno. Inspirisan je Šopenovom ljubavi prema [[Konstanca Glatkovska|Konstanci Glatkovskoj]], a o viruoznosti klavira svedoči podatak da se ovaj stav može izvoditi i kao samostalan komad, pisan samo za klavir. Ovde je orkestar još hladnija pratnja jednoj dražesnoj melodici klavira. Treći i finalni stav je ''-{Rondo - Allegro}-'', opet u E-Duru, na kraju se vraća u osnovni [[tonalitet]], a glavna tema mu je zasnovana na ritmovima ''[[krakovjak]]a'', poljske narodne igre. Klavir je ovde još virtuozniji, kroz sve svoje registre, a u drugoj temi, Šopen bez ikakvih ukrasa daje maha levoj ruci da nastupa za oktavu ispod desne. Ovaj stav, kroz uvod, razradu i finalnu kadencu i kodu, daje maha solisti da iskaže sve bravure klavira kao instrumenta.
 
==== Drugi koncert, opus 21, f-mol ====