Palata Federacije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Senancio (razgovor | doprinos)
Senancio (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{coord|44.8202777778|N|20.4277777778|E|source:dewiki_region:RS-00_type:landmark|format=dms|display=title}}
[[Datoteka:Novi Beograd - The SIV building.jpg|thumb|right|450px|Palata federacije (Palata Srbija), Novi Beograd]]
'''Palata Srbije''', poznata po ranijim nazivima ''Palata Federacije'' i ''Zgrada Saveznog izvršnog veća'' (''SIV'' i ''SIV 1'') je administrativna zgrada na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]. Nalazi se u [[Blok 13|Bloku 13]] između [[Bulevar Mihajla Pupina|Bulevara Mihajla Pupina]] i [[Bulevar Nikole Tesle|Bulevara Nikole Tesle]].
 
== Izgradnja ==
Izgradnja Palate je počela juna [[1947]]. godine, među prvim objektima na Novom Beogradu. Na konkursu je pobedio četvoročlani tim zagrebačkih arhitekata na čelu sa [[Vladimir Potočnjak|Vladimirom Potočnjakom]] ([[Anton Ulrich]], [[Zlatko Nojman]], [[Dragica Perak]]). ZgraduPočela su,je nada nasutomse igradi peskovitomkao tlu,zgrada Predsedništva gradilevlade [[Radna brigada|omladinske radne brigadeFNRJ]] izi Centralnog čitaveKomiteta [[JugoslavijaSKJ|JugoslavijeKPJ]]. Po Potočnjakovoj smrti 1952. gradnja je obustavljena, da biali je 1956.zbog nastaviopromene arhitektaorganizacionog [[Mihailosistema Janković]],vlasti značajnodovršena izmenivšikao prvobitanzgrada planSIV-a. dodavanjem novih elemenata.
 
Generalnim planom iz 1950. godine u Bloku 13 bilo je predviđeno i da budu podignuta još dva objekta javne namene - zgrada Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije i nova zgrada Radio-televizije Beograd. Međutim, kasnije se odustalo od ove ideje<ref name="danas">{{Cite web |url= http://www.danas.rs/vesti/srbija/beograd/kako_je_siv_1_postao_palata_srbije.39.html?news_id=160918|title=Kako je SIV 1 postao Palata Srbije|accessdate= 17.02.2013.|last= Cvejić |first= B. |coauthors= |date= 11.05.2009 |work= |publisher= Danas}}</ref>.
Projektovana je u obliku slova "H". Od 65.000 kvadrata za kancelarijski prostor upotrebljiva samo četvrtina, a ostalo otpada na ogromne hodnike, salone i centralni protokolarni deo za prijeme<ref name="blic">{{Cite web |url= http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/92879/Palata-federacije-da-se-preuredi-ili-izda|title=Palata federacije da se preuredi ili izda|accessdate= 17.02.2013.|last= Đurović |first= P. |coauthors= |date= 17.05.2009 |work= |publisher= Blic}}</ref>. Ispred srednjeg krila, nalazi se niži deo pokriven staklenom kupolom u kome je svečana dvorana (''Sala Jugoslavija'') koja može da primi 2.000 zvanica. Objekat sadrži 744 kancelarije (svaka zauzima oko 30 kvadrata), 13 sala za konferencije, šest salona, tri dvorane i dve garaže<ref name="direkcija">{{Cite web |url= http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=02&dd=05&nav_category=11&nav_id=343407|title=Direkcija: U Palati nema mesta|accessdate= 10.08.2009.|last= Đurović |first= P. |coauthors= |date= 05.02.2009 |work= |publisher= B92}}</ref>. Saloni koji su nekada nosili imena republika - slovenački, bosanski, makedonski i hrvatski - još sredinom devedesetih, preimenovani su u crveni, braon, plavi... Samo dva su zadržala ime - srpski i crnogorski<ref name="NOV">{{Cite web |url= http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:183784-Palata-federacije-spomenik-separacije|title=Palata federacije, spomenik separacije|accessdate= 17.02.2013.|last= Markotić |first= Tanja |coauthors= |date= 23.05.2006 |work= |publisher= Večernje Novosti}}</ref>.
 
Zgradu su, na nasutom i peskovitom tlu, gradile [[Radna brigada|omladinske radne brigade]] iz čitave [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Po Potočnjakovoj smrti 1952. gradnja je obustavljena, da bi je 1956. nastavio arhitekta [[Mihailo Janković]], značajno izmenivši prvobitan plan dodavanjem novih elemenata.
 
Projektovana je u obliku slova "H" i obuhvata površinu od 5.500 kvadrata. Od 65.000 kvadrata za kancelarijski prostor upotrebljiva samo četvrtina, a ostalo otpada na ogromne hodnike, salone i centralni protokolarni deo za prijeme<ref name="blic">{{Cite web |url= http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/92879/Palata-federacije-da-se-preuredi-ili-izda|title=Palata federacije da se preuredi ili izda|accessdate= 17.02.2013.|last= Đurović |first= P. |coauthors= |date= 17.05.2009 |work= |publisher= Blic}}</ref>. Ispred srednjeg krila, nalazi se niži deo pokriven staklenom kupolom u kome je svečana dvorana (''Sala Jugoslavija'') koja može da primi 2.000 zvanica. Objekat sadrži 744 kancelarije (svaka zauzima oko 30 kvadrata), 13 sala za konferencije, šest salona, tri dvorane i dve garaže<ref name="direkcija">{{Cite web |url= http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=02&dd=05&nav_category=11&nav_id=343407|title=Direkcija: U Palati nema mesta|accessdate= 10.08.2009.|last= Đurović |first= P. |coauthors= |date= 05.02.2009 |work= |publisher= B92}}</ref>. Saloni koji su nekada nosili imena republika - slovenački, bosanski, makedonski i hrvatski - još sredinom devedesetih, preimenovani su u crveni, braon, plavi... Samo dva su zadržala ime - srpski i crnogorski<ref name="NOV">{{Cite web |url= http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:183784-Palata-federacije-spomenik-separacije|title=Palata federacije, spomenik separacije|accessdate= 17.02.2013.|last= Markotić |first= Tanja |coauthors= |date= 23.05.2006 |work= |publisher= Večernje Novosti}}</ref>.
 
U ukrašavanju enterijera učestvovali su najpoznatiji umetnici, kao što su [[Petar Lubarda]], [[Milo Milunović]], [[Đorđe Andrejević Kun]] i drugi. Ističu se dve mermerne skulpture vajara [[Sava Sandić|Save Sandića]], fontana izvedena u tehnici mozaika vajara [[Ratomir Gligorijević|Ratomira Gligorijevića]], kao i mozaik „Sutjeska“ slovenačkog umetnika [[Mario Pregelj|Marija Pregelja]]. U unutrašnjosti se izdvajaju i pojedinačne celine, koje predstavljaju neku vrstu mikromuzeja naroda i narodnosti Jugoslavije<ref name="danas" />.
Građena je po sistemu armirano-betonske skeletne konstrukcije, sa ispunom od pune opeke. fasada objekta je obložena belim bračkim mermerom, dok su otvori napravljeni od belog metala. Palata federacije izražava vreme u kome je nastala. Svojom velelepnošću, ona predstavlja metaforu moći i stabilnosti tadašnjeg društva<ref name="blic" />.