Palata Federacije – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 6:
Izgradnja Palate je počela juna [[1947]]. godine, među prvim objektima na Novom Beogradu. Zgradu su, na nasutom i peskovitom tlu, gradile [[Radna brigada|omladinske radne brigade]] iz čitave [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na konkursu je pobedio četvoročlani tim zagrebačkih arhitekata na čelu sa [[Vladimir Potočnjak|Vladimirom Potočnjakom]] ([[Anton Ulrih]], [[Zlatko Nojman]], [[Dragica Perak]]). Po Potočnjakovoj smrti 1952. gradnja je obustavljena, da bi je 1956. nastavio arhitekta [[Mihailo Janković]], značajno izmenivši prvobitan plan dodavanjem novih elemenata.
Projektovana je u obliku slova "H". Od 65.000 kvadrata za kancelarijski prostor upotrebljiva samo četvrtina, a ostalo otpada na ogromne hodnike, salone i centralni protokolarni deo za prijeme<ref name="blic">{{
Građena je po sistemu armirano-betonske skeletne konstrukcije, sa ispunom od pune opeke. fasada objekta je obložena belim bračkim mermerom, dok su otvori napravljeni od belog metala. Palata federacije izražava vreme u kome je nastala. Svojom velelepnošću, ona predstavlja metaforu moći i stabilnosti tadašnjeg društva<ref name="blic" />.
== Korišćenje ==
Palata je izgrađena [[1959]]. godine za potrebe tadašnjeg [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]]. Počev od [[1961]]. godine, kada je održana Prva konferencija [[Pokret nesvrstanih|Nesvrstanih zemalja]], Palata federacije primila je mnoge strane državnike i delegacije. U periodu od [[1992]]. do [[2003]]. je bila sedište Vlade [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od [[2003]]. do [[2006]]. sedište [[Savet ministara Srbije i Crne Gore|Saveta ministara Državne zajedice Srbije i Crne Gore]]. Posle raspada [[SCG]], maja [[2006]]. godine, zgrada je prešla u nadležnost [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]<ref name="sablasno">{{
[[Josip Broz Tito]] nije često dolazio u svoj radni kabinet. Prvi predsednik [[SRJ]] [[Dobrica Ćosić]] nije koristio Titov kabinet, nego u kojem je nekada bio [[Aleksandar Ranković]]. Drugi predsednik [[SRJ]] [[Zoran Lilić]] samo je nakratko boravio u Titovom kabinetu a, posle kratkog vremena, preselio se u Rankovićev. Treći predsednik [[SRJ]] [[Slobodan Milošević]] nikada nije ni uselio u Palatu federacije, dok je poslednji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]], takođe, bio skloniji nekadašnjoj Rankovićevoj nego Titovoj kancelariji. Isto kao i jedini predsednik [[SCG]] [[Svetozar Marović]]<ref name="NOV" />.
|