Palata Federacije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Senancio (razgovor | doprinos)
Senancio (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 6:
Izgradnja Palate je počela juna [[1947]]. godine, među prvim objektima na Novom Beogradu. Zgradu su, na nasutom i peskovitom tlu, gradile [[Radna brigada|omladinske radne brigade]] iz čitave [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na konkursu je pobedio četvoročlani tim zagrebačkih arhitekata na čelu sa [[Vladimir Potočnjak|Vladimirom Potočnjakom]] ([[Anton Ulrih]], [[Zlatko Nojman]], [[Dragica Perak]]). Po Potočnjakovoj smrti 1952. gradnja je obustavljena, da bi je 1956. nastavio arhitekta [[Mihailo Janković]], značajno izmenivši prvobitan plan dodavanjem novih elemenata.
 
Projektovana je u obliku slova "H". Od 65.000 kvadrata za kancelarijski prostor upotrebljiva samo četvrtina, a ostalo otpada na ogromne hodnike, salone i centralni protokolarni deo za prijeme<ref name="blic">{{citeCite web|title=Palata federacije da se preuredi ili izda |url= http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/92879/Palata-federacije-da-se-preuredi-ili-izda|datetitle=Palata federacije da se preuredi ili izda|accessdate= 17.0502.2013.2009 |last= Đurović |first= P. |workcoauthors= |publisherdate=Blic |accessdate=17.0205.20132009 |work= |publisher= Blic}}</ref>. Ispred srednjeg krila, nalazi se niži deo pokriven staklenom kupolom u kome je svečana dvorana (''Sala Jugoslavija'') koja može da primi 2.000 zvanica. Objekat sadrži 744 kancelarije (svaka zauzima oko 30 kvadrata), 13 sala za konferencije, šest salona, tri dvorane i dve garaže<ref name="direkcija"><ref name="blic">{{citeCite web|title=Direkcija: U Palati nema mesta|url= http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=02&dd=05&nav_category=11&nav_id=343407|datetitle=Direkcija: 5U FebruaryPalati 2009nema mesta|workaccessdate= [[B92]]10.08.2009.|publisherlast=[[B92]] Đurović |accessdatefirst=10 AugustP. |coauthors= |date= 05.02.2009 |work= |publisher= B92}} </ref>. Saloni koji su nekada nosili imena republika - slovenački, bosanski, makedonski i hrvatski - još sredinom devedesetih, preimenovani su u crveni, braon, plavi... Samo dva su zadržala ime - srpski i crnogorski<ref name="NOV">{{Cite web |url= http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:183784-Palata-federacije-spomenik-separacije|title=Palata federacije, spomenik separacije|accessdate= 17.02.2013.|last= Markotić |first= Tanja |coauthors= |date= 23.05.2006 |work= |publisher= Večernje Novosti}}</ref>.
 
Građena je po sistemu armirano-betonske skeletne konstrukcije, sa ispunom od pune opeke. fasada objekta je obložena belim bračkim mermerom, dok su otvori napravljeni od belog metala. Palata federacije izražava vreme u kome je nastala. Svojom velelepnošću, ona predstavlja metaforu moći i stabilnosti tadašnjeg društva<ref name="blic" />.
 
== Korišćenje ==
Palata je izgrađena [[1959]]. godine za potrebe tadašnjeg [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]]. Počev od [[1961]]. godine, kada je održana Prva konferencija [[Pokret nesvrstanih|Nesvrstanih zemalja]], Palata federacije primila je mnoge strane državnike i delegacije. U periodu od [[1992]]. do [[2003]]. je bila sedište Vlade [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od [[2003]]. do [[2006]]. sedište [[Savet ministara Srbije i Crne Gore|Saveta ministara Državne zajedice Srbije i Crne Gore]]. Posle raspada [[SCG]], maja [[2006]]. godine, zgrada je prešla u nadležnost [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]<ref name="sablasno">{{citeCite web|title=Sablasno prazna Palata sa 744 sobe|url= http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=02&dd=20&nav_id=101585|datetitle=20Palata Februaryfederacije, 2003spomenik separacijeSablasno prazna Palata sa 744 sobe|workaccessdate=[[Blic]] 10.08.2009|publisherlast=[[B92]] |accessdatefirst=10 August 2009}}|coauthors= {{sr|date= icon20.02.2003 |work= |publisher= B92}}</ref>.
 
[[Josip Broz Tito]] nije često dolazio u svoj radni kabinet. Prvi predsednik [[SRJ]] [[Dobrica Ćosić]] nije koristio Titov kabinet, nego u kojem je nekada bio [[Aleksandar Ranković]]. Drugi predsednik [[SRJ]] [[Zoran Lilić]] samo je nakratko boravio u Titovom kabinetu a, posle kratkog vremena, preselio se u Rankovićev. Treći predsednik [[SRJ]] [[Slobodan Milošević]] nikada nije ni uselio u Palatu federacije, dok je poslednji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]], takođe, bio skloniji nekadašnjoj Rankovićevoj nego Titovoj kancelariji. Isto kao i jedini predsednik [[SCG]] [[Svetozar Marović]]<ref name="NOV" />.