Wehrmacht – razlika između verzija

Obrisano 10 bajtova ,  prije 11 godina
m
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 14:
Nemačka je odmah počela tajno da izvrdava ove uslove. Tajna saradnja sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] je počela nakon [[Rapalski sporazum, 1922.|Rapalskog sporazuma]]. General-major Oto Hase je otputovao u [[Moskva|Moskvu]] 1923, kako bi dalje pregovarao o uslovima saradnje. Nemačka je pomogla Sovjetskom Savezu u industrijalizaciji, a trebalo je da sovjetski oficiri budu obučavani u Nemačkoj. Nemački tenkovski i vazduhoplovni stručnjaci bi bili obučavani u Sovjetskom Savezu, a nemačko istraživanje i proizvodnja hemijskog oružja bi bila sprovođena zajedno sa ostalim projektima. Oko 300 nemačkih pilota je obučavano u [[Lipeck]]u, određeni broj tenkista je obučavan blizu [[Kazan]]a, a otrovni gas za nemačku vojsku je razvijan kod [[Saratov]]a.
 
[[Datoteka:Luftwaffe_roundel_WW2Balkenkreuz.pngsvg|thumb|right|Stilizovana verzija Gvozdenog krsta, amblem Vermahta.]]
 
Nakon smrti predsednika [[Paul fon Hindenburg|Hindenburga]] [[2. avgust]]a [[1934]], svi oficiri i vojnici nemačkih oružanih snaga su položili ličnu zakletvu na vernost [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. Do 1935, Nemačka se otvoreno podsmehivala vojnim ograničenjima koja je nametnuo Sporazum iz Versaja i služenje vojnog roka je ponovo uvedeno [[16. mart]]a [[1935]]. Dok je stajaća armija ostala na oko 100.000 vojnika kao što je precizirano u sporazumu, nova grupa regruta ove veličine je svake godine prolazila obuku. Zakon o služenju vojnog roka je uveo ime „Vermaht“, pa ne samo da se ovo može smatrati trenutkom njegovog osnivanja, već se organizacija i moć u Vermahtu mogu posmatrati kao pod kontrolom nacista, nevezano za političke naklonosti vojne komande (koja je i ovako polagala zakletvu vernosti Hitleru). Oznaka Vermahta je bila stilizovana verzija [[Gvozdeni krst|Gvozdenog krsta]] (takozvani „Balkenkreuz“), koja se prvi put pojavila kao oznaka na avionima i tenkovima krajem Prvog svetskog rata. Postojanje Vermahta je zvanično objavljeno 15. oktobra 1935.