Banat u Drugom svjetskom ratu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 35:
|-
|}
[[Image:Fascist genocide in yugoslavia-sr.png|mini|250px|Mapa područja u Banatu na kojem su nemački fašisti počinili genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u toku Drugog svetskog rata]]
 
'''[[Banat]]''' je u toku Drugog svetskog rata (od [[1941]]. do [[1944.]] godine) bio autonomni politički entitet u sastavu [[Srbija pod nemačkom okupacijom|Srbije pod nemačkom okupacijom]]. Entitet je uspostavljen posle okupacije i podele [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od strane [[Sile osovine|Sila osovine]]. Iako je zvanično bio u sastavu Srbije, Banat je imaobio autonomijuzaseban i vlast u njemu je bila u rukama lokalne nemačke manjine. Oblasni civilni komesar bio je [[Jozef-Sep Lap]]. Posle poraza Sila osovine [[1944.]] godine i završetka nemačke okupacije Srbije ova oblast se oporavila i najveći deo teritorije Banata je pripojen autonomnoj pokrajini Vojvodini u sastavu nove socijalističke [[SR Srbija|Srbije]] i [[SFRJ]].
 
==Istorija ==
Linija 66 ⟶ 65:
== Narodnooslobodilačka borba u Banatu ==
{{main|Narodnooslobodilačka borba u Vojvodini}}
[[Datoteka:Poginuli borci južnobanatskog odreda.jpg|minijatura|Poginuli borci Južnobanatskog partizanskog odreda kod Vladimirovca, 12. jula 1941.]]
U nameri da se aktivisti i simpatizeri [[KPJ]] spasu od hapšenja posle napada Nemačke na SSSR, koje je dobilo masovne razmere (samo u Banatu oko 400 lica), partijsko rukovodstvo je kompromitovane komuniste počelo da uključuje u partizanske odrede. U julu i avgustu u Banatu je obrazovano više narodnooslobodilačkih partizanskih odreda: Južnobanatski (11. jula), Melenački, Aleksandrovačko-karađorđevački, Petrovgradski, Mokrinski, Dragutinovački, Kumanački i poslednji u julu Kikindski. Početkom avgusta obrazovan je Stajićevski odred, a 12. avgusta Margitički (banatsko-dubički). Van naselja našlo se i nekoliko četa: botoška, bašaidska, dve elemirske, padejska i iđoška partizanska grupa. Ukupno se u odredima našlo 200 boraca, od kojih polovina komunisti.<ref name="Petranović">[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref>