Verzija na datum 16 april 2012 u 23:42 uredi Luckas-bot (razgovor \| doprinos) Botovi 77.977 izmena m r2.7.1) (robot Dodaje: sk:Opátstvo St. Gallen ← Starija izmjena		Verzija na datum 30 novembar 2012 u 19:51 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.476 izmena m r2.7.3) (Bot: mijenja sk:Opátstvo St. Gallen sa sk:Opátstvo svätého Havla; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 13: Zadužbena knjižnica opatije St. Gallen je jedna od najstarijih i najbogatijih u Europi<ref>[http://www.cesg.unifr.ch/en/description.htm Opis knjižnice] na ''Codices Electronici Sangallenses''</ref>, te posjeduje mnoge vrijedne rukopise i, između ostalog, najstariji arhitektonski crtež na svijetu. Od 1755. do 1768. godine Opatija je obnovljena u baroknom stilu izvanredne arhitekture, a 1983. god. upisana je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. == Povijest == [[Datoteka:Teile St Gallen.png\|thumb\|left\|<Karta područja utjecaja opatije St. Gallen koji je kasnije postao [[kanton St. Gallen]]]] [[Datoteka:Pianta dell'abbazia di san gallo, 816-830, san gallo, stiftbibliothek.jpg\|thumb\|Plan opatije St. Gallen iz 816.-30. godine je najstariji arhitektonski crtež na svijetu]] Opatiju je osnovao [[Sveti Otmar]] 719. godine, za vladavine [[Pipin Mali\|Pipina Malog]], na mjestu gdje je [[Irci\|irski]] [[pustinjak]] [[Sveti Gall]] (- 646.) imao svoju pustinju (isposničko sklonište). Za vrijeme opata Walda iz [[Reichenau]]a (740.-814.) škola St. Gallena je postala središte umjetnosti, humanizma i znanosti, a prepisivanjem [[iluminirani rukopisi\|iluminiranih rukopisa]] zasnovana je slavna knjižnica. Po zahtjevu [[Karlo Veliki\|Karla velikog]], [[papa]] [[Hadrijan I.]] mu je poslao u st. Gallen istaknute pjevače koji su proširili gregorijanski napjev. Slijedeća stoljeća obilježilo je rivalstvo s obližnjom njemačkom [[Otok Reichenau\|opatijom Reichenau]] na [[Bodensko jezero\|Bodenskom jezeru]]. Kada su [[Mađari]] zaprijetili opatiji 924. do 933. godine, većina rukopisa je bila sklonjena u opatiju Reichenau, te su se poslije vratili u St. Gallen. Red 23: Tijekom 13. stoljeća je postala središte neovisne kneževine Svetog Rimskog Carstva, kojoj su kneževi bili njeni opati. Za vijeme opata Pia (1630.-74.) izgrađena je tiskara, a 1712. godine opustošili su je [[Švicarci]] odnijevši većinu knjiga u [[Zurich]] i [[Bern]]. Uslijedilo je vrijeme kaosa i St. Gallen je postao [[biskup]]skom rezidencijom, i obnovljena je u [[barokna arhitektura\|baroknom stilu]] od 1755. do 1768. godine. Stoljećima je bila vodeća benediktinska opatija u Europi sve do sekularizacije 1805. godine. == Zadužbena knjižnica St. Gallen == Zadužbena knjižnica opatije St. Gallen (''Stiftsbibliothek St. Gallen'') je prepoznata kao jedna od najbogatijih knjižnica na svijetu. U njoj se nalazi najpotpunija kolekcija ranosrednjovjekovnih rukopisa na njemačkom govornom području Europe. God. 2005., prebrojano je oko 160.000 knjiga od kojih su 2100 rukopisi, polovica je iz srednjeg vijeka, a 400 ih je staro više od 1000 godina. Red 39: {{reflist}} == Poveznice == {{Commonscat\|Convent of St. Gall}} * [[Karolinška renesansa]] Red 84: [[ro:Abația Sankt Gallen]] [[ru:Монастырь Святого Галла]] [[sk:Opátstvo ~~St.~~svätého ~~Gallen~~Havla]] [[sv:Sankt Gallens kloster]] [[uk:Монастир святого Галла]]

Opatija Sankt Gallen – razlika između verzija