Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisano 49 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
r2.7.3) (Bot: mijenja pam:Belarus sa pam:Bielorusya; kozmetičke promjene
}}
 
'''Bjelorusija''' ili '''Belorusija''' je država u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Proteže se istočno od [[Poljska|poljske]] granice prema [[Rusija|Rusiji]]. Na jugu graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]], a na sjeverozapadu s [[Latvija|Latvijom]] i [[Litva|Litvom]]. Bjelorusija se nalazi na prijelazu njemačko-poljske nizine u istočno-europsku. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom.
 
Nakon raspada [[SSSR]]-a [[1991.]] godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. S druge strane, teška ekonomska kriza, koju su mnogi tumačili velikom ovisnošću o Rusiji te sporom. privatizacijom državnih poduzeća, je sredinom 1990-ih zaustavljena. Bjelorusija je, iako predstavlja jednu od rijetkih zemalja čijom ekonomijom dominira državni sektor, jedna od ekonomski najstabilnijih država regije, a njeni građani uživaju najveći životni standard od svih zemalja [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]].
[[Slaveni]] naseljavaju prostoru današnje Bjelorusije između VI i VIII stoljeća. Tadašnje [[Istočni Slaveni|Istočne Slavene]] osvajaju [[Vikinzi|Varjazi]] koji osnivaju na tom području prvu veliku državu istočne Europe – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]]. U sastavu te države nalazile su se i kneževine čija su središta bila u današnjim bjeloruskim gradovima kao što je [[Polack]].
 
U XIII. stoljeću nakon [[Mongoli|mongolske]] provale u kojem je [[Kijev]] bio do temelja uništen, Kijevska Rusija se raspala na nekoliko kneževina, a kneževine koje su se nalazile na području Bjelorusije, ušle su u posjed [[Velika Kneževina Litva|Velike Kneževine Litve]]. Do XV stoljeća, ta će se kneževina naglo proširiti na istočnu Europu i obuhvatiti prostor od [[Baltik|Baltičkog]] do [[Crno more|Crnog mora.]]
 
[[1386.]] godine [[Poljska]] i [[Litva]] sklapaju [[Personalna unija|personalnu uniju]] čime bjeloruske zemlje ulaze u sastav Poljske. Nešto kasnije [[1569.]], dolazi i do sjedinjenja dviju država koje otada čine [[Poljsko-litavska unija|Poljsko-litavsku uniju]]. Svibanjskim Ustavom iz [[1791.]] (smatra se prvim [[Evropa|evropskim]] modernim Ustavom), Poljska ukida sve dotadašnje podijele na kneževine i sve ujedinjuje pod nazivom Kraljevina Poljska. No ubrzo, već [[1795.]] [[Rusija]], [[Austrija]] i [[Pruska]] međusobno dijele Poljsku, prisilivši posljednjeg poljskog kralja [[Stanisław August|Stanisława Augusta]] na [[Abdikacija|abdikaciju]]. Bjeloruske zemlje su pripale carskoj Rusiji u sklopu koje će se zadržati sve do njenog raspada [[1917.]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zemlja se nalazi pod njemačkom okupacijom. Prvi puta su Bjelorusi proglasili svoju neovisnost [[25. ožujka]] [[1918.]] proglasivši Bjelorusku Narodnu Republiku. No ubrzo će, kao rezultat okupacije [[Crvena armija|Crvene armije]], [[1. siječnja]] [[1919.]] biti proglašena Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija (kasnije preimenovana u [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika]]) koja će u prosincu [[1922.]] ući u sastav [[SSSR]]-a.
 
Zapadna Bjelorusija, sukladno dogovoru u [[Riga|Rigi]] je pripala Poljskoj, a bit će joj vraćena [[1939.]] [[Hitler]]ovim i [[Staljin]]ovim dogovorom o podijeli Poljske. Dvadesete godine XX. st., godine su ubrzane industrijalizacije zemlje i razvijanja poljoprivrede, no također to su i godine nastavka prisilne rusifikacije. Deseci tisuća građana Bjelorusije, uključujući inteligenciju, kulturnu i književnu elitu, pa sve do običnih seljaka koji su se protivili Staljinovoj ideji kolektivizacije bili su osuđeni na strijeljanje ili su poslani na robiju u [[Sibir]].
 
Od samog početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bjelorusiju su okupirale snage [[Nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]], koje će zadržati vlast sve do [[1945.]] Golemi dio zemlje je stradao u ratu zajedno s velikim dijelom stanovništva koje je bilo ubijeno za vrijeme njemačke invazije. [[Židovi|Židovsko]] stanovništvo je također uništeno tijekom [[Holokaust]]a. Tek je [[1971.]] godine Bjelorusija dostigla prijeratni broj stanovnika, dok se židovsko stanovništvo nikad nije oporavilo. Nakon rata, Bjelorusija je bila jedna od 51 potpisnika povelje o osnivanju [[UN|Ujedinjenih Naroda]].
 
Obnova koja je uslijedila odmah nakon rata, donijela je silan napredak SSSR-u i u to je vrijeme uz [[Ukrajina|Ukrajinu]], Bjelorusija bila najrazvijenije industrijsko središte [[SSSR]]-a. Otvaranje novih radnih mjesta potaknulo je i povećanje broja imigranata iz [[Rusija|Rusije]]. Tijekom Staljinove vladavine, rusifikacija je bila izrazito snažna i na ključnim mjestima u Sovjetskoj Bjelorusiji nalazili su se isključivo Rusi iz raznih krajeva SSSR-a. Službena upotreba [[Bjeloruski jezik|bjeloruskog jezika]], zajedno s bjeloruskom tradicijom bila je također ograničavana od strane [[Moskva|Moskve]] (iako je danas bjeloruski uz ruski službeni jezik u državi, gotovo svi koriste isključivo [[ruski jezik]]). I nakon Staljinove smrti [[1953.]], njegov nasljednik [[Nikita Hruščov]] nastavio je s idejom rusifikacije, pa je čak i jednom prilikom izjavio u [[Minsk]]u: ”Čim prije ćemo svi progovoriti ruski, prije ćemo izgraditi [[komunizam]]”.
 
Kada je [[26. travnja]] [[1986.]] došlo do eksplozije na nuklearnoj elektrani nedaleko [[Černobil]]a u susjednoj [[Ukrajina|Ukrajini]], Bjelorusija je pretrpjela golemu štetu, jer se [[radijacija]] širila upravo preko njenog teritorija. U to je vrijeme [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo [[Perestrojka|Perestrojku]], a u prosincu te iste [[1986.]] bjeloruski građani su mu predali peticiju u kojoj su naveli da njihova kultura i tradicija nestaje pred nametnutom im rusifikacijom. Taj događaj je među povjesničarima ostao zapamćen kao “kulturni Černobil”.
U lipnju [[1988.]], pronađena je masovna grobnica iz doba Staljinove strahovlade u šumovitom predjelu Kurapaty. Neki smatraju da je ta grobnica ključni dokaz namjere sovjetske vlade u smišljenom [[genocid]]u protiv bjeloruskog naroda (slično je i s ukrajinskim [[gladomor]]om).
Bjelorusi su proglasili nezavisnost od SSSR-a [[27. srpnja]] [[1990.]], a međunarodno je priznata kao Republika Bjelorusija [[25. kolovoza]] [[1991.]] Upravo je u to vrijeme na čelo bjeloruskog parlamenta odnosno Vrhovnog Sovjeta Bjelorusije (na tada najmoćniju funkciju u državi) došao [[Stanislav Šuškevič]]. Šuškevič je zajedno s tadašnjim novim predsjednikom Rusije [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] i Ukrajine [[Leonid Kravčuk|Leonidom Kravčukom]] na sastanku u prosincu [[1991.]] i službeno objavio raspad Sovjetskog Saveza i osnivanje nove [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] sa sjedištem u [[Minsk]]u.
 
Od [[1994.]] na čelu države se nalazi aktualni predsjednik Bjelorusije [[Aleksandar Lukašenko]] kojega mnogi krugovi na zapadu, pogotovo u [[SAD]] (a dijelom i [[Evropska Unija]]) opisuju kao "posljednjeg evropskog diktatora", navodeći njegovo suzbijanje slobode medija i zatvaranje političkih neistomišljenika. Usprkos svim tim kritikama, Lukašenko uživa veliku popularnost među stanovništvom Bjelorusije te je tri puta izabran za predsjednika.
 
== Opći podaci o Bjelorusiji ==
* '''Površina''' - 207 600 km2.
* '''Udaljenost''': sjever – jug: 560 km, istok – zapad: 650 km
* '''Stanovništvo''' – 10.322.151
* '''Etnički sastav Bjelorusije''': Bjelorusi 80%, Rusi 13%, Poljaci 4%, Ukrajinci 2.5%, Židovi 1.1%
* '''Glavni grad''' – [[Minsk]] (1.751 300)
* '''Ostali veći gradovi''': [[Gomelj]] (503 400), [[Mogilev]] (372 700), [[Vitebsk]] (356 000), [[Grodno]] (311 500), [[Brest]] (304 200).
* '''Religijska pripadnost''' : 70% [[Pravoslavlje|pravoslavci]], 20% - [[Katolicizam|katolici]], 7% - [[grkokatolici]] (unijati)
* '''Administrativna podjela''' – Bjelorusija je podijeljena na 6 oblasti sa središtima u najvećim i najrazvijenijim gradovima u regiji: Minsk, Brest, Vitebsk, Gomelj, Grodno i Mogilev. Svaka se oblast dijeli na manje jedinice – rajone.
* '''Najviši vrh''': Dzeržinski 346 m
* '''Najduža rijeka''': [[Dnjepar]] 2280 km
* '''Omjer stanovništva''': selo 29% / grad 71%
Nakon istočnoazijske ekonomske krize 1998/99 godina Bjelorusija ima rast BDPa po godišnjim stopama između 8 i 10 %. Temelj te visoke stope rasta se nalazi u kemijskoj i industriji teških strojeva koje pored raznih drugih pogodnosti na industrijski razvijene zemlje dobivaju jeftiniju energiju zbog dogovora s Rusijom.
 
Ekonomska kriza 2008/09 godina je ostavila svoj utjecaj i na Bjelorusku ekonomiju koja prvi put 2009. godine ima negativnu stopu rasta od -1 %. Bez obzira na to Bjelorusija očekuje puni oporavak u 2010 i povratak na stopu rasta od 10 % iz 2008 godine <ref>[http://www.export.by/en/?act=news&mode=view&id=14722 Belarus’ Economy Ministry sees ‘09 GDP at last year’s level]</ref>.
 
Bez obzira na takva očekivanja Bjelorusija se našla u problemima posljednjih godina kako bi održala svoju ekonomiju. Prva od kontroverznih mjera kako bi njena industrija nastavila dobivati i dalje jeftinu energiju postaje prodaja većina vlasničkog udjela u plinovodima Gazpromu. Bez obzira na tu "pomoć" iz 2006 godine zbog pada izvoza Bjelorusija je zatražila i dobila 2 i pol milijarde dolara financijske pomoći od [[MMF]]a krajem 2008. godine <ref>[http://www.javno.com/en-economy/imf-belarus-agree-on-usd25-billion-rescue-package_219790 IMF, Belarus Agree On $2.5 Billion Rescue Package]</ref>. Po podacima MMFa bez obzira na sve trenutačne ekonomske probleme s Rusijom Beloruski BDP po stanovniku je 13864 američka dolara što znači da je do 2011 bio veći od [[Rumunjska|Rumunjskog]] (11766), [[Srbija|Srpskog]] (10808) ili na primer [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačkog]] (7751) <ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2010&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPPC&grp=0&a=&pr.x=33&pr.y=12 podaci MMFa za 2009 godinu.]</ref>, ali daljnja ekonomska pogoršanja izazvana pre svega svetskom recesijom, dizanjem carina Evropske Unije na beloruske proizvode, a potom i povećanjem cene ruske [[nafta|nafte]] i [[plin]]a koje Belorusija prerađuje i potom dalje prodaje kao finalni proizvod dovele su do ekonomskih problema. Te probleme vlada na svoj način odlučuje ignorirati odbijajući sniziti državnu potrošnju da bi bila u skladu s prihodima i ulažeći u dogovara o reformi s [[MMF]]om 2009. godine <ref>[http://www.wsws.org/articles/2009/jan2009/bela-j22.shtml Belarus receives $2.5 billion IMF loan]</ref> koji je kontroliran od onih istih zapadnih država koje su u jednoj vrsti [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] povisile carine na beloruske proizvode s ciljem promene beloruske vlade. Ne obazirujući se na daljnje probleme u izbornoj 2010. godine vlada je dodatno pogoršala stanje državnog budžeta povećanjem plaća radnicima dok su trgovačke sankcije evropske zajednice značile da je trgovački [[suficit]] s državama izvan bivšeg [[SSSR]]a koji je bio 2009 (godini u kojoj počinju sankcije) 1.6 milijardi dolara, a 2010 je on postao deficit u visini 2.6 milijadi dolara <ref>[http://charter97.org/en/news/2011/1/3/34991/ Belarus’s deficit trade achieved $8.4bn]</ref> dok je sveukupni trgovački [[deficit]] dostigao cifru od 8.4 milijardi dolara. Pošto je Belorusija u skladu s zahtjevima [[MMF]] dopustila slobodno trgovanje stranim valutama panične vijesti o [[devalvacija|devalvaciji]] s početka godine su rezultirale masovnim napadom na tečaj pošto su i pravne i fizičke osobe beloruske rublje počele masovnom mijenjati za stranu valutu. Kao i tijekom [[Istočnoazijska ekonomska kriza|istočnoazijske ekonomske krize]] 1997. godine Beloruska vlada je kao i tada [[Tajland]]ska na zahtjev MMF branila tečaj svoje valute što je kao i u tom slučaju rezultiralo državnim bankrotom i devalvacijom bjeloruske rublje od 56 % [[24.5.]][[2011]]. godine <ref>[http://www.forbes.com/feeds/ap/2011/05/25/general-eu-belarus-crisis_8484472.html Belarus devaluation spreads panic]</ref>.
== Stanovništvo ==
{{glavni|Etničke grupe Bjelorusije}}
Prema popisu stanovništva iz [[2009]]. godine, broj stanovnika je 9,503.807. [[Bjelorusi]] čine 83,7% od ukupnog stanovništva. Slijedeće najveće etničke skupine su: [[Rusi]] (8,3%), [[Poljaci]] (3,1%) te [[Ukrajinci]] (1,7 %). U Bjelorusiji su dva službena jezika: [[bjeloruski]] i [[ruski]]. Od [[1990]]. godine, samo je bjeloruski bio službeni jezik, a ruski je to postao nakon referenduma [[1995]]. godine.<ref>http://www.bbc.co.uk/languages/european_languages/languages/belarusian.shtml Preuzeto 1. rujna 2011.</ref> U Bjelorusiji stoljećima su strani vladari potiskivali bjeloruski jezik. U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] na prostoru Bjelorusije, službeni jezik u [[škola]]ma i ustanovama bio je samo ruski. U [[grad]]ovima se više cijenio ruski, dok se bjeloruski govorio uglavnom na [[selo|selu]]. Ova dva jezika slična su pa je većina stanovništva dvojezična, razumiju oba jezika. Službeno pismo je [[ćirilica]]. Kao prvi jezik, ruski koristi čak 72% stanovništva, dok bjeloruski, samo 11,9%.<ref>http://www.informador.com.mx/cultura/2009/139096/6/tres-de-cada-cuatro-bielorrusos-emplean-en-su-vida-cotidiana-el-ruso.htm Preuzeto 1. rujna 2011.</ref> Nacionalne manjine govore i: [[poljski]], [[ukrajinski]] i [[jidiš]].<ref>Gordon, Raymond G., Jr. (ed.): Ethnologue: Languages of the World, Fifteenth edition. Dallas, Tex.: SIL International., 2005. </ref> U Bjelorusiji postoji miran i skladan suživot između većinskog naroda i [[Nacionalna manjina|manjina]], zbog sličnosti u jeziku i [[običaj]]ima.
 
Gustoća stanovništva je 48 ljudi po četvornom kilometru.<ref>Atlas Europe, Monde neuf i Europapress holding, Zagreb 2005.</ref> U gradovima živi 70% stanovništva. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je samo 20% gradskog stanovništva. Broj se naglo povećao, zbog gospodarske krize na selu i masovne sovjetske industrijalizacije u gradovima.<ref>Russia, Ukraine & Belarus, Lonely Planet, Travel survival kit, 1995.</ref> Bjelorusija je pretrpjela strašne gubitke stanovništva tijekom [[povijest]]i, a naročito prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Na prostoru Bjelorusije, vodile su se žestoke borbe između Sovjetskog Saveza i [[Treći Reich|nacističke Njemačke]]. Poginulo je 20% stanovništva tj. oko 2,2 milijuna ljudi. Još oko 700.000 stanovika poginulo je od progona sovjetskog režima. Prije Drugog svjetskog rata, [[Židovi]] su činili 10% stanovništva, a u gradovima poput [[Minsk]]a, [[Grodno|Hrodne]] i [[Pinsk]]a čak i preko 50%. Danas ih ima 10% od nekadašnjeg broja. Nakon Drugog svjetskog rata, doselio se velik broj Rusa, koji su se lako uklopili.
Prema podacima Ustanove za vjere Republike Bjelorusije, [[2010]]. godine vjernicima se izjasnilo oko 60% ukupnog stanovništva. Od toga 82,5% se izjasnilo kao vjernici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (Bjeloruski egzarhat), 12% su [[rimokatolici]], a 2% [[protestanti]]. Od ovog broja svega 18% pravoslavnih vjernika redovno posjećuje [[crkva|crkve]], dok je broj katoličkih vjernika koji posjećuju crkve nešto veći.
 
Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bjelorusija je imala veliku [[Židovi|židovsku]] zajednicu, ali danas je postotak Židova manji od 1%. [[Islam]] kao religiju ispovijedaju [[Tatari|tatarska]] i [[Azeri|azerska]] manjina. U katolike se uglavnom ubrajaju pripadnici [[Poljaci|poljske]] i [[Litavci|litavske]] manjine, a protestanti su pripadnici [[Nijemci|njemačke]] manjine. Jedan manji dio pripadnika [[Ukrajinci|ukrajinske]] manjine su [[grkokatolici]]. Katolici najviše žive na području grada [[Hrodno]]g. [[Katolička Crkva]] u Bjelorusije sastoji se od jedne nadbiskupije Minsk-Mogilev, koja se sastoji od nekoliko [[biskupija]]. [[Nadbiskup]] je Poljak Tadeusz Kondrusiewicz.
 
Bogoslužje se u pravoslavnim crkvama služi na [[ruski|ruskom jeziku]], a u katoličkim na [[poljski|poljskom]]. Bilo je nastojanja, da se služi i na [[bjeloruski|bjeloruskom jeziku]], ali nije naišlo na plodno tlo.
[[or:ବେଲାଋଷ]]
[[os:Белорусси]]
[[pam:BelarusBielorusya]]
[[pap:Belarus]]
[[pih:Belerus]]
107.391

izmjena