Japanski jezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 30:
Zbog razvoja u dugogodišnjoj izolaciji, teško je pronaći bilo kakve veze između japanskog i drugih jezika. Japanski jezik zajedno s Ryukyu jezicima spada u japansku jezičnu porodicu. Priznavanjem rjukju jezika kao posebnih od strane lingvista, japanski jezik se u naučnoj literaturi sve manje svrstava u [[jezički izolat|izolovane jezike]], a kad uskoro rjukju jezici budu u potpunosti standarizovani, japanski jezik će i zvanično izaći iz klasifikacije koja ga svrstava u izolovane jezike, a u novoj klasifikaciji će se sa pravom pojaviti kategorija „japanska porodica jezika“.
Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. stoljeću. Za ideografske kineske znakove zvane kandži (漢字) su razvili vlastiti sistem čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, [[hiragana|hiraganu]] (ひらがな, ''hiragana'') i [[katakana|katakanu]] (カタカナ, ''katakana''). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način korištenja. Dok se pojedini kandžiji ili skupine kandžija koriste za zapisivanje [[imenica]] i korijena [[glagol]]a, hiragana se koristi u kombinaciji s kandžijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičke riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne postoje kandžiji. Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se koristi i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se koristi i [[latinica]] (ローマ字, ''romadži''), uglavnom za kratice i ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom
* okomito (tradicionalan način) - stupci s desna na lijevo, znakovi u stupcu odozgo prema dolje
* vodoravno - redovi odozgo prema dolje, znakovi u redu s lijeva na desno
== Vokabular ==
Prvobitni japanski jezik zvao se je Jamatokotoba (jezik [[Jamato period|Jamata]]). Imao je veoma mali broj glasova, ali je zato imao više kombinacija tih glasova nego današnji japanski. U dodiru sa kineskom kulturom i jezikom, došlo je do velikih promjena u jeziku, što za rezultat ima da današnji japanski rječnik sadrži 55% reči kineskog porekla,5% reči koje su sastavljene i od kineskog i japanskog korena, a samo 35% izvornih čistih japanskih reči.
== Fonologija i izgovor ==
Japanski jezik ima pet [[samoglasnik|samoglasnika]].
Prilično su bliski hrvatskima, s iznimkom nezaobljenog [ɯ] umjesto zaobljenog /u/. Taj glas se izgovara slično njemačkom [ü͍].
[[suglasnik|Suglasnici]] koji ne postoje u hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu su [ɕ], bezvučni alveopalatalni frikativ koji se izgovara kao meko /š/, [ɸ], bezvučni dvousneni frikativ koji zvuči kao glas između /f/ i /h/, [ɺ], odnosno [ɾ] najbliži su našem /r/, ali prvi je sličan kombinaciji glasova /r/ i /l/ (/l/ ne postoji kao zaseban fonem u japanskom jeziku), dok je drugi najbliži kombinaciji /r/ i /d/. Oba su klasificirana kao alveolarni dotačnici (''tap'' ili ''flap'' na [[engleski_jezik|engleskom]]), a [ɺ] je lateralan, poput glasa /l/. [[hrvatski_jezik|Hrvatski]] glas /r/, za razliku od toga, u [[standardni_jezik|standardnom jeziku]] spada u drhtajne glasove (trill). Glas /n/ se izgovara kao /m/ ispred dvousnenih suglasnika /b/, /p/ i /m/, a ispred /k/, /g/ i /n/ se izgovara [ŋ] te postaje velarni nazal.
Glasovi /y/ i /w/ izgovaraju se slično [[engleski_jezik|engleskim]] varijantama, kao u riječima ''you'' odnosno ''we''. U modernom japanskom iza njih ne mogu slijediti samoglasnici /i/ i /e/.
Ostali glasovi bliski su hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu.
Važno je napomenuti kako se, i u govoru i pismu, japanski [[fonologija|fonološki]] sustav temelji na slogovnom izgovoru, pa se glasovi izgovaraju i ponekad modificiraju ovisno o suglasniku koji slijedi samoglasnik. Tako red slogova koji počinju s /t/ ima iznimku kad nakon njega slijedi glas /i/, pa postaje /chi/ (pisano [[romadzi|romađijem]]), te je isti slučaj sa /s/ gdje dobivamo /shi/. Druga iznimka je [[samoglasnik|samoglasnik]] /u/ koji modificira t-red gdje taj slog glasi /tsu/ izgovara se [cu]. Ta pojava naziva se [[alofon|alofonijom]].
== Gramatika ==
Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" struktura rečenica, za razliku od većine [[indoevropski jezici|indoeuropskih jezika]] koji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt". Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju spola niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva su relativno jednostavna i skoro uopće nemaju iznimki, a deklinacije imenica ne postoje.
Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi pri učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome da li govorite s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, koriste se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo'').
Japanski spada u [[aglutinativni_jezik|aglutinativne jezike]], što znači da gramatički nastavci slijede jedan iza drugog nakon osnove, gdje svaki od njih izražava pojedinačno značenje. Na primjer, poseban nastavak za željni oblik, negaciju i prošlost "sljepljuju" se na osnovni glagolski oblik, kao u 帰りたくなかった (''nisam/nije se želio/la vratiti'').
Nepostojanje [[rod_(gramatika)|roda]] i [[broj_(vrsta_riječi)|broja]] uzrokuje [[viseznacnost|višeznačnost]] iskaza ako ga gledamo izvan konteksta. Ipak, [[padež|padež]] ili točnije uloga riječi obilježava se ''gramatičkim česticama''. Razlikujemo '''wa''' koji označava temu, kao na primjer u わたし'''は'''がくせいです (Watashi '''wa''' gakusei desu, ''Ja sam učenik'', doslovno ''U vezi mene, učenik jest''), gdje označava da je ''ja'' tema rečenice. To znači da u idućoj rečenici možemo reći ペット'''が'''あります (Petto '''ga''' imasu, ''Imam kućnog ljubimca'', doslovno ''Ljubimac postoji'') i bit će jasno da može biti riječ samo o govorniku jer se tema nije promijenila. Za razliku od ''wa'', '''ga''' okvirno odgovara padežu [[nominativ|nominativa]] te često označava subjekt rečenice, ali ne mora i temu razgovora, osobito ako mu je ''wa'' prethodio u tekstu ili govoru.
Još neke učestale gramatičke čestice su: '''wo''' (izgovara se /o/, riječ koja joj prethodi najčešće je objekt rečenice, odnosno ova čestica najbliža je funkciji [[akuzativ|akuzativa]]), '''ni''' (blizak [[dativ|dativu]] i [[lokativ|lokativu]]), '''no''' (izražava posvojnost, blizak [[genitiv|genitivu]]) te '''he'''(izgovara se /e/, naznačuje smjer kretanja ili slanja).
Sve ove čestice označavaju riječ koja im prethodi.
Iako se ne mijenjaju kao u [[fleksija|fleksijski]] bogatim [[jezik|jezicima]], i [[imenica|imenice]] u japanskom podložne su promjenama. Tu je riječ o [[derivacija|derivacijskoj]] promjeni, jer dodavanjem različitih [[afiks|afikasa]] ([[prefiks|prefiksa]] i [[sufiks|sufiksa]]) mijenjamo značenje riječi. Na primjer, お金 (''okane'', novac) ili お茶(''ocha'', čaj), sasvim su prihvatljivi bez početnog ''o-'', ali dodavanje tog prefiksa ima socijalnu funkciju - izražava više poštovanja i prihvatljivije je da ih rabe osobe ženskog roda. S druge strane, sufiksi poput ～たち (''tachi'') ili ～的 (''teki'') mogu se dodati određenim [[imenica|imenicama]] da specifično istaknu [[množina|množinu]], odnosno učine imenicu opisnim [[pridjev|pridjevom]] (kao skupina pridjeva koja u hrvatskom jeziku završava na -an: moderan, renesansan itd..).
U japanskom postoje dvije vrste [[pridjev|pridjeva]]. Jedna od njih se upotrebljava slično [[imenica|imenicama]] (''-na pridjevi''), te im je bliska po gramatičkim pravilima. Oblik im je raznolik, a kad se upotrebljavaju prije imenice završavaju na ''-na''. Druga je sličnija [[glagol|glagolima]] (''-i pridjevi'') te podložna svim gramatičkim nastavcima koji mogu uslijediti nakog glagoskih osnova. Svi završavaju na ''-i'' u neobilježenom obliku.
Japanski [[glagol|glagoli]] se po japanskoj klasifikaciji dijele u pet skupina, to većina [[gramatika|gramatika]] pisanih za učenike kojima japanski nije [[materinji_jezik|materinski jezik]] upotrebljava osnovnu podjelu na dvije skupine. To su ''-u glagoli'' i ''-ru glagoli''. Razlikuju se po promjenama koje se događaju na glagolskoj osnovi kod tvorbe nekih glagolskih oblika i po nastavcima koji im se dodaju u nekim oblicima.
Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi u učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome razgovarate li s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, upotrebljavaju se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo'').
== Vidi još ==
Linija 139 ⟶ 169:
* {{cite web|url=http://web.mit.edu/jpnet/articles/JapaneseLanguage.html|title= Japanese Language|publisher=MIT|accessdate=2009-05-13}}
* {{lang|ja|大野晋 日本語の起源}} (''Ōno Susumu: Nihongo no kigen'' = Die Entstehung der Japanischen Sprache), Tokyo 1957.
* Association for Japanese-Language Teaching: ''Japanisch im Sauseschritt 1'' Universitätsausgabe mit Kana und Kanji. Doitsu Center Ltd., Tokyo 2002, ISBN 4-9900384-5-2. (offiziell an den deutschen Volkshochschulen verwendetes Lehrbuch)
* Jonathan Bunt: ''The Oxford Japanese Grammar and Verbs''. 2003, ISBN 0-19-860382-7.
* Detlef Foljanty, Hiroomi Fukuzawa: ''Japanisch intensiv.'' 3 Bände. 1998, ISBN 978-3-87548-137-2.
* Bruno Lewin: ''Abriß der japanischen Grammatik auf der Grundlage der klassischen Schriftsprache''. Harrassowitz, Wiesbaden 1959.
* Christine Liew: Japan 2.0 - Eine Lesetour durch Social Media und andere Welten. Buske, 2012. ISBN 978-3-87548-625-4
* Roy Andrew Miller: ''Die japanische Sprache.'' iudicium, München, ISBN 3-89129-484-0. (aktuelle Auflage 2000)
* Keiichiro Okutsu / Akio Tanaka: ''Japanisch. Eine Einführug in Grammtik und Wortschatz'', Julius Groos Verlag Tübingen 2013. ISBN 978-3-87276-883-4.
* Jens Rickmeyer: 'Japanische Morphosyntax''. Groos, Heidelberg, ISBN 3-87276-718-6. (Auflage 1995)
* Eriko Sato: ''Japanese Demystified'', 2008, ISBN 978-0-13-135838-6. (gute Einführung in die japanische Sprache und Schrift für Anfänger)
* Barbara E. Riley: ''Aspects of the Genetic Relationship of the Korean and Japanese Languages''. Ph. D. Thesis, University of Hawaii, 2003.
* Christopher I. Beckwith: ''Koguryo – The Language of Japan's Continental Relatives''. 2. Aufl. Brill, Leiden u. Boston 2007.
* Paul K. Benedict: ''Japanese – Austro-Tai''. Karoma, Ann Arbor 1990.
* Shichiro Murayama: ''The Malayo-Polynesian component in the Japanese language''. ''Journal of Japanese Studies''. Bd. 2/2, 1976, S. 413–436.
* Alexander Vovin: ''Is Japanese related to Austronesian?'' ''Oceanic Linguistics''. Bd. 33/2, 1994, S. 368–390.
* {{cite book|author =Сыромятников Н. А. |title =Древнеяпонский язык |publisher =|location = М. |year =1972}}
* {{cite book|author =Алпатов В. М. |title =Япония: язык и общество|publisher =Муравей|location = M. |year =2003|url = http://shounen.ru/nihon/lang-soc.shtml}}
* [http://dlib.rsl.ru/viewer/01003711395#?page=388 Язык] // В стране восходящего солнца : Очерки и заметки о Японии / [Соч.] Григория де-Воллана. — 2-е испр. и доп. изд. — Санкт-Петербург ; Москва : т-во М. О. Вольф, 1906 (Санкт-Петербург). — [4], 566, V с. : фронт. (портр.), ил.; 22.
* {{cite book
|title = Японский язык для чайников, 2-е издание
|оригинал = Japanese For Dummies, 2nd Edition
|author = Эрико Сато
|страниц = 384
|isbn = 978-5-8459-1880-2
|year = 2013
|location = М.
|publisher = Диалектика»
}}
* {{cite book
|title = Разговорный японский для чайников
|оригинал =
|author = Эрико Сато
|pages =
|isbn = 978-5-8459-1884-0
|year = 2014
|location = М.
|publisher = Диалектика»
}}
* {{cite book |author =Лаврентьев Б. П.|title =Самоучитель японского языка|publisher =|location = М. |year =1992}}
* {{cite book |author =Akamatsu, Tsutomu.|title =Japanese phonology: A functional approach|publisher =LINCOM EUROPA|location =München|year =2000|isbn =3-89586-544-3}}
* {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И.|title =Японско-русский словарь иероглифов|publisher =|location = M. |year =1977}}
* {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И., Цын М. С.|title =Учебник научно-технического перевода. Японский язык|publisher =|location = М.|year =1979}}
* {{cite journal |author =Bloch, Bernard.|title =Studies in colloquial Japanese IV: Phonemics|edition =Language|volume=26|pages=86—125|location =|year =1950|}}
* 新日本語の基礎. Association for Overseas Technical Scholarship (AOTS)
* {{cite web |url=http://www.alsintl.com/languages/Japanese.shtml|title=Материалы по японскому языку|lang=en|archiveurl=http://www.webcitation.org/68j5rJA7C|archivedate=2012-06-27}}
* {{cite web |url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|title=Материалы по японской письменности|lang=ru|archiveurl=http://www.webcitation.org/617o6w549|archivedate=2011-08-22}}
* {{cite web |url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|title=Материалы по фонетике и грамматике японского языка|lang=ru|archiveurl=http://www.webcitation.org/617o8Vkhm|archivedate=2011-08-22}}
{{refend}}
Linija 144 ⟶ 222:
{{interwiki|code=ja}}
{{Commonscat|Japanese language}}
{{refbegin|2}}
* [http://www.aplo-elearning.com/course/category.php?id=15 Japanski jezik za početnike] na APLO Learning Center
* [http://brng.jp/50renshuu.pdf Kana tetradь ili papka (PDF)]
Linija 150 ⟶ 229:
* [http://www.worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 Foreign Service Institute Japanese course, audio, assignments, G+ hangouts and media sources ]
* [http://tangorin.com/handbook/ Japanese Language Student's Handbook]
* [http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=JPN Ethnologue (14th)]
* [http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=jpn Ethnologue (15th)]
* [http://brng.jp/50renshuu.pdf Japanski jezik - abeceda (PDF)]
* {{dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Geisteswissenschaften/Linguistik/Sprachen/Nat%c3%bcrliche_Sprachen/Isolierte_Sprachen/Japanisch/|Japanisch}}
* [http://www.ruhr-uni-bochum.de/sulj/pdf/JR1989JaAL.pdf Jens Rickmeyer, Japanisch und der altaische Sprachtyp – eine Synopsis struktureller Entsprechungen] (PDF; 553 kB)
* [http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-004.pdf Vaclav Blazek, Current Progress in Altaic Etymology] (PDF, englisch; 568 kB)
* [http://www.erin.ne.jp/ Umfangreicher Online-Einführungskurs in die Japanische Sprache]
* [http://www.warodai.ru/lookup/ Русско-японский, японско-русский словарь онлайн] Электронная версия Большого японско-русского словаря под редакцией академика Н. И. Конрада.
* [http://www.yakuru.net Русско-японский, японско-русский словарь онлайн Yakuru]
* [http://www.nihongo.aikidoka.ru/ Минна но Нихонго] Уроки японского языка + Японско-русский и русско-японский словарь онлайн
* [http://www.yynihongo.jp/ YYNIHONGO.JP]
* [http://www.susi.ru/yarxi/ ЯРКСИ — японско-русский словарь иероглифов]
* [http://www.yarp-online.ru/ ЯРП — машинный онлайновый японско-русский переводчик]
* [http://czudovo.info/lan.php?ln=jp Японско-русский и русско-японский словарь (кандзи, кана и киридзи)]
* [http://japanese.clan.su/ Лексика по экономической тематике]
* [http://www.yakusu.ru/ Японско-русский и русской-японский он-лайн словарь:] + программа подстрочного перевода.
* [http://yakusite.ru/ Японско-русские словари и глоссарии Yakusite.ru:] + онлайн словари
* [http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup EJLookup, Японский словарь онлайн]
* [http://www.InternetPolyglot.com/lessons-ru-ja Русско-японские уроки на Интернет Полиглоте]
* [http://www.nhk.or.jp/lesson/russian/index.html Уроки японского языка с NHK World]
* [http://brng.jp/50renshuu.pdf Кана Copybook (PDF)]
* [http://www.bolden.ru/ Японский язык:] — Технический аспект.
* [http://www.mikuru.ru/lessons/anime/sen/about Японский язык по аниме:] — Уроки японского языка по аниме, с грамматическими комментариями.
* [http://www.lexilogos.com/clavier/kanji.htm# Запись японских иероглифов]
* [http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ Словарь грамматических конструкций Японского языка]
* {{cite web
| url = http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html
| title = Японский язык — аудиоуроки
| lang = ru
| accessdate = 21.11.2010
| description = Лекции 1 (10:20 — 53:07, 1:02:15 — 1:22:21) культурного центра «Сибирь-Хоккайдо» для начинающих
| archiveurl = http://www.webcitation.org/617o5PcqF
| archivedate = 2011-08-22
}}
* [http://www.jpcat.ru/sites.html Подборка полезных ссылок для японистов]
{{refend}}
{{Jezičke porodice}}
| |||