Operacija Ratweek – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 33:
==Okolnosti, ciljevi i planiranje operacije==
 
{{citat|Vesti koje su stizale sa svih strana bile su istovetne: nemačka ofanziva je popuštala i, postupno, inicijativu su preuzimali partizani. I sada, iz različitih izvora, sve upornije su se javljale nove glasine — glasine da Nemci nameravaju da se povuku sa Balkana, da prekinu i smanje svoje gubitke i da se povuku na pogodniju za odbranu liniju fronta na severu.
{{citiranje|Potrebno hitno bombardovati vojne ciljeve ovamo. U prvom redu Savski most kod Beograda, Borski rudnik, Trepču sem električne centrale, pristanište Metković i električnu centralu Omiš. U mnogome bi diglo moral naših ljudi u narodu. Narod očekuje to. Treba izvršiti narodnu želju. Đeneral Mihailović.<ref>http://www.znaci.net/00001/4_14_1_105.htm</ref>|Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 9. maja 1942.}}
''Ukoliko se ne želi da se rat u Evropi nepotrebno produži, onda je od izuzetnog značaja da se Nemci spreče da neometano sprovedu svoju nameru.'' Koristivši se time što su mi general Vilson i Tito bili tako reći nadohvat ruke, odmah sam obojici izneo plan kojim bi se osiguralo da se, u slučaju povlačenja, izvuče što manje Nemaca.
Ovaj plan je nazvan operacija "Retvik". Ja sam predložio da u periodu od jedne nedelje, koji treba da se poklopi što je moguće više sa očekivanim početkom nemačkog povlačenja, partizani na kopnu, a saveznici na moru i iz vazduha izvrše čitav niz pažljivo planiranih i koordiniranih napada na neprijateljeve komunikacije širom Jugoslavije. (...)
Mornarica, uvek srećna kad joj se pruži neka prilika za izvođenje pomorskih prepada, odmah se složila, a general Vilson, posle sat-dva provedenih nad kartama krupnih razmera, dao je svoj konačni pristanak. <ref>Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU (Eastern Approaches, 1949), glava 14-Retvik: 1. Plan - http://www.znaci.net/00001/1_14.htm</ref>|[[Ficroj Meklejn]]}}
 
{{citiranje|Još [[1942]]. godine, četnički vođa general Mihailović je tražio bombardovanje nemačkih položaja u Srbiji i Beogradu, ali tada još nije bilo uslova za takva saveznička dejstva.<ref>http://www.znaci.net/00001/4_14_1_105.htm Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 9. maja 1942. "''Potrebno hitno bombardovati vojne ciljeve ovamo. U prvom redu Savski most kod Beograda, Borski rudnik, Trepču sem električne centrale, pristanište Metković i električnu centralu Omiš. U mnogome bi diglo moral naših ljudi u narodu. Narod očekuje to. Treba izvršiti narodnu želju. Đeneral Mihailović.<ref>http://www.znaci.net/00001/4_14_1_105.htm''"</ref>|Dražin telegram jugoslovenskoj vladi u Londonu, 9. maja 1942.}}
 
Tokom [[1944]]. saradnja [[NOVJ]] i zapadnih saveznika brzo je napredovala. Osim snabdevanja oružjem i ratnim materijalom, te evakuacije i zbrinjavanja ranjenika, tokom godine sve više se nametala potreba i za raznim vidovima borbenog sadejstva savezničkog vazduhoplovstva i, uz organizacione teškoće, i ovo borbeno sadejstvo počelo je polako napredovati.
Linija 44 ⟶ 49:
 
Plan je potekao od brigadnog generala [[Ficroj Meklejn|Meklejna]], savezničkog vojnog predstavnika pri [[Vrhovni štab NOV i POJ|Vrhovnom štabu NOV i POJ]]. On je predviđao istovremenu masivnu upotrebu savezničkog strateškog vazduhoplovstva i krupnih snaga [[NOVJ]] protiv infrastrukture, ključnih objekata i strateških pozicija na komunikacijama kroz [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. [[Ficroj Meklejn|Meklejn]] je svoj plan predstavio savezničkom Komandantu Sredozemlja, generalu Vilsonu, koji ga je prihvatio. Prilikom sastanaka premijera [[Vinston Čerčil|Čerčila]] i komandanta [[Henri Maitlend Vilson|Vilsona]] sa [[Tito|Titom]] u [[Italija|Italiji]] između [[6. avgust|6.]] i [[14. avgust]]a, dobijena je i [[Tito]]va saglasnost za ovaj plan. To je konkretno bila korist i protivusluga koju su saveznici očekivali za uzvrat kad su pružili pomoć partizanima u [[Bitka za Srbiju 1944.|pohodu na Srbiju]].
{{citat|Čitava Jugoslavija je podeljena u sektore; partizanski komandant i britanski oficir pri njegovom štabu bili su odgovorni za svaki sektor i na taj način su podeljeni ciljevi. Svaki cilj, kao na primer most, vijadukt ili železnički čvor, koje je neprijatelj čvrsto držao i koje partizani ne bi mogli napasti sa mnogo izgleda na uspeh, povereni su Kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu ili teškim bombarderima američkog ratnog vazduhoplovstva. Tamo gde su bile potrebne veće količine jačeg eksploziva ili municije, organizovano je posebno dopremanje materijala. Isto tako sačinjeni su i planovi za taktičku i strategijsku podršku iz vazdušnog prostora, u trenutku kada to bude potrebno partizanskim jedinicama. <ref>Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU (Eastern Approaches, 1949), glava 14-Retvik: 1. Plan - http://www.znaci.net/00001/1_14.htm</ref>|[[Ficroj Meklejn]]}}
{{citat|Vesti koje su stizale sa svih strana bile su istovetne: nemačka ofanziva je popuštala i, postupno, inicijativu su preuzimali partizani. I sada, iz različitih izvora, sve upornije su se javljale nove glasine — glasine da Nemci nameravaju da se povuku sa Balkana, da prekinu i smanje svoje gubitke i da se povuku na pogodniju za odbranu liniju fronta na severu.
''Ukoliko se ne želi da se rat u Evropi nepotrebno produži, onda je od izuzetnog značaja da se Nemci spreče da neometano sprovedu svoju nameru.'' Koristivši se time što su mi general Vilson i Tito bili tako reći nadohvat ruke, odmah sam obojici izneo plan kojim bi se osiguralo da se, u slučaju povlačenja, izvuče što manje Nemaca.
Ovaj plan je nazvan operacija "Retvik". Ja sam predložio da u periodu od jedne nedelje, koji treba da se poklopi što je moguće više sa očekivanim početkom nemačkog povlačenja, partizani na kopnu, a saveznici na moru i iz vazduha izvrše čitav niz pažljivo planiranih i koordiniranih napada na neprijateljeve komunikacije širom Jugoslavije. (...)
Mornarica, uvek srećna kad joj se pruži neka prilika za izvođenje pomorskih prepada, odmah se složila, a general Vilson, posle sat-dva provedenih nad kartama krupnih razmera, dao je svoj konačni pristanak. <ref>Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU (Eastern Approaches, 1949), glava 14-Retvik: 1. Plan - http://www.znaci.net/00001/1_14.htm</ref>|[[Ficroj Meklejn]]}}
 
Početak operacije zakazan je za [[1. septembar]] [[1944]]. [[Vrhovni komandant NOV i POJ]] [[Tito]] izdao je [[17. avgust]]a posebna naređenja svim štabovima korpusa i glavnim štabovima [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Makedonija|Makedonije]], specifikujući svakoj formaciji pojedinačno objekte i komunikacije koje treba da napadne, rangirane prema prioritetu od 1 do 4<ref>Zbornik NOR-a, Tom II, knjiga 13, dokument br. 404 - Naređenje maršala Tita od 17. avgusta 1944. operativnim štabovima NOVJ da u sadejstvu sa savezničkim vazduhoplovstvom u operaciji od 1. do 7. septembra 1944.</ref>
{{citat|Čitava Jugoslavija je podeljena u sektore; partizanski komandant i britanski oficir pri njegovom štabu bili su odgovorni za svaki sektor i na taj način su podeljeni ciljevi. Svaki cilj, kao na primer most, vijadukt ili železnički čvor, koje je neprijatelj čvrsto držao i koje partizani ne bi mogli napasti sa mnogo izgleda na uspeh, povereni su Kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu ili teškim bombarderima američkog ratnog vazduhoplovstva. Tamo gde su bile potrebne veće količine jačeg eksploziva ili municije, organizovano je posebno dopremanje materijala. Isto tako sačinjeni su i planovi za taktičku i strategijsku podršku iz vazdušnog prostora, u trenutku kada to bude potrebno partizanskim jedinicama. <ref>Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU (Eastern Approaches, 1949), glava 14-Retvik: 1. Plan - http://www.znaci.net/00001/1_14.htm</ref>|[[Ficroj Meklejn]]}}
 
Jedna specifična okolnost izdvaja ovo [[Tito]]vo naređenje od ostalih. Naime, ono je distrubuirano savezničkim, a ne jugoslovenskim, radio-vezama. Primljeno je od savezničkih oficira za vezu na terenu pri komandama korpusa i glavnim štabovima [[NOVJ]], koji su ga zatim uručili komandantima [[NOVJ]] kojima je upućeno. To sugeriše da su [[Saveznici]] bili svesni da je radio-saobraćaj štabova [[NOVJ]] nebezbedan i da su Nemci u stanju da ga dekodiraju. Usled ovog neuobičajenog puta uručivanja naređenja, [[Tito]] je poslao svim komandama depeše u kojima potvrđuje verodostojnost naređenja i zahteva da se postupi po njemu.<ref>Zbornik NOR-a, Tom II, knjiga 14, dokument br. 5 - Naređenje Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 1. septembra 1944. Glavnom štabu NOV i PO Slovenije da pristupi izvršenju naređenja za rušenje komunikacija</ref><ref>Zbornik NOR-a, Tom II, knjiga 14, dokument br. 6 - Naređenje Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 1. septembra 1944. Glavnom štabu NOV i PO Srbije da postupi po naređenju primljenom preko Britanske vojne misije za rušenje komunikacija</ref>