Alfa raspad – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
m r2.7.3) (robot Dodaje: az:Alfa-dağılması; kozmetičke promjene |
||
Red 1:
'''Alfa raspad''' je oblik [[radioaktivnost|radioaktivnog]] raspada u kojem se [[atomsko jezgro]] izbacivanjem [[alfa čestica|alfa čestice]] (atomskog jezgra [[helijum]]a)
:<math>
Red 39:
A [[Ernest Raderford]] (Ernest Rutheford) je još 1903. dokazao da je alfa čestica naeletrisana a kasnije i da se radi o atomskom jezgru helijuma<ref>E.V.Špoljskij, ATOMSKA FIZIKA, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 1963. </ref>.
== Toksičnost ==
Alfa čestice ("alfa zračenje") koje emituju radioaktivni izotopi predstavljaju jedan od najopasnijih oblika zračenja ako se takvi izotopi nađu u ljudskom telu. Kao i sve teške nelektrisane čestice alfa-čestice u gustoj sredini gube energiju na vrlo malim rastojanjima od izvora. Zbog toga su u biološkim sistemima izuzetno destruktivne. S druge strane, spoljašnje ozračivanje "alfa-zracima" nije štetno jer čestice kompletno zaustavlja mikrometarski tanak sloj izumrlih ćelija kože kao i nekoliko santimetara vazduha. Međutim, ako se izvor alfa-čestica unese u organizam, udisanjem, gutanjem, injetiranjem ili prodorom kroz kožu (šrapnel, vatreno zrno) on postaje ozbiljna opasnost za ugroženi organizam.
Prilično rasprostranjen izvor alfa-zračenja je [[radon]], radioaktivni gas koji se nalazi u prirodi i zemljištu, stenama a ponekad i podzemnim vodama. Kada se gasoviti radon udahne nešto atoma se zadrži
Prva žrtva ozračivanja alfa-česticama je [[Marija Kiri]] čija je leukemija prouzrokovana dugotrajnom izlaganju alfa-emiterima sa kojima je godinama radila.
Red 48:
U novije vreme, poznato je da je smrt ruskog špijuna Aleksandra Litvinenka, uzrokovana trovanjem [[polonijum]]om-210 (Po-210) koji je jak izvor alfa čestica.
== Literatura ==
<references/>
Red 64:
[[af:Alfaverval]]
[[ar:تحلل ألفا]]
[[az:Alfa-dağılması]]
[[bg:Алфа разпад]]
[[ca:Desintegració alfa]]
|