Drevne Olimpijske igre – razlika između verzija

'''Drevne Olimpijske Igre''', prvotno poznate samo kao '''Olimpijske igre''' ({{lang-el|Ολυμπιακοί Αγώνες}}; ''Olympiakoi Agones'') bile su serija [[atletsko natjecanje|atletskih natjecanja]] između različitih [[grad-država|gradova-država]] [[Drevna Grčka|Drevne Grčke]]. Počele su [[770-e pne.|776. pne.]] u [[Olimpija (Grčka)|Olimpiji]] u [[Grčka|Grčkoj]], te se održavale do [[393]]. [[Naša era|n.e.]].<ref name="Encarta-Ancient">{{cite web |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576089/Ancient_Olympic_Games.html |title=Ancient Olympic Games|accessdate = 27. 12. 2006. |date=1997-2006 |work=Microsoft® Encarta® Online Encyclopedia 2006 |publisher=Microsoft Corporation }}</ref>

 

 

Međutim, osim Igara u Olimpiji održavale su se i druge “konkurentne”, slične Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske Igre, ali su Olimpijske igre, spletom političkih okolnosti, nadvladale 572. godine prije Krista. Sve te priče u svezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom [[Olimpijsko primirje|Olimpijskog primirja]], kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara (kamo sreće da je tako i danas). A prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u [[Olimpija|Olimpiji]] datira iz 776. godine prije Krista, premda nije sigurno da su to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki povjesničari su skloni zaključiti da su se slična natjecanja sporadično održavala čak i od XIII. st. prije Krista! Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do XV. starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (cca 4420 m), održana je 720. prije Krista. Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se športaši natjecali odjeveni, u laganu športsku opremu, kao danas. A onda su, na tim Igrama, tijekom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno pa su se natjecatelji od tada takmičili goli.

Ubrzo se je počeo povećavati i broj športova: 748. godine uveden je ''pankraton'' (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. ''šakanje'' (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd, itd. Bilo kako bilo, (Olimpijske) Igre postaju sve važniji momenat u povjesti stare Grčke, dostižući svoj vrhunac tijekom 6-og i 5-og stoljeća prije Krista.

 

Igre su polako gubile važnost tijekom [[Rimski imperij|Rimske]] vladavine nad Grčkom iako su i tada imale veliki ugled i značaj. Priča se čak da je sam [[Popis Rimskih careva|Rimski car]] [[Tiberije]] maštao o naslovu i časti Olimpijskog pobjednika a i car [[Neron]] je rado posjećivao olimpijska borilišta. Međutim s jačanjem [[Kršćanstvo|kršćanstva]], a pogotovu kad je ono postalo državnom religijom ([[391]] godine) Olimpijske igre su sve više smatrane slavljenjem poganskih božanstava i ostacima poganskih rituala, pa je konačno [[393]] godine [[Popis Rimskih careva|Rimski car]] [[Teodozije I Veliki|Teodozije]] ukinuo Olimpijske igre, zaključujući tako gotovo 12-stoljetnu povjest ovog veličanstvenog športskog događanja.

[[la:Olympia antiqua]]

[[lv:Antīkās Olimpiskās spēles]]

[[nl:Olympische Spelen in de Klassieke Oudheid]]

[[no:Antikkens olympiske leker]]