Koločep – razlika između verzija

 

== Gospodarstvo ==

[[turizam]] - na otoku postoji hotel, koji je danas u vlasništvu neprofitne udruge Otok znanja. Osim hotela, turizmom se bave i brojni privatni iznajmljivači.

 

 

== Stanovništvo ==

Apsolutno većinsko i autohtono stanovništvo na otoku su [[Hrvati]]. Kalamotezi žive u dva naselja, ''Gornjem Čelu'' koje se nalazi bliže Dubrovniku i ''Donjem Čelu'' - smještenom u dubokoj uvali koja gleda prema zapadu-sjeverozapadu. U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15.]] stoljeću na otoku je živjelo oko 2 000 stanovnika koji su posjedovali 37 većih brodova koji su plovili po cijelom Jadranu, pa čak i do [[Sicilija|Sicilije]]. Tijekom 15. stoljeća broj brodova narastao je na 65 (postojalo je i brodogradilište), ali preusmjerenjem pomorskog središta sa Sredozemlja na Atlantski ocean stanovništvo se raseljava uslijed propasti pomorstva. Koraljarstvo je također bilo unosna grana privređivanja, budući da su stari Koločepljani posebnim mrežama vadili [[koralj]]e iz Jadranskog i Egejskog mora i prodavali ih po Dubrovniku i Italiji. Godine [[1571.]] Turci su opustošili otok i odveli veliki broj stanovnika u sužanjstvo, ali ih je Dubrovačka Republika oslobodila plativši veliku otkupninu.

 

== Kultura ==

Na cijelom otoku postoji oko 17 vrijednih spomenika kulture, uglavnom manjih crkvica i kapelica koje potječu iz razdoblja do 16. stoljeća. Osim toga i veći dio stambenih i fortifikacijskih objekata predstavlja vrijedne i vrlo atraktivne primjere stare arhitekture. Nad samom lukom u Donjem Čelu nalazi se tvrđava Kaštio u čijim se podrumima za vrijeme napada gusara i pljačkaša moglo skloniti nekoliko stotina ljudi. Gornji dio Kaštia posve je uništen, ali sačuvani su podrumi dugi 30 m i široki 3 m. Iznad crkve matice nalazi se kula Toreta, visoka oko 14 m i široka oko 4 m sa svake strane. Povrh ulaza u kulu nalazi se maleni prozor kroz koji bi se na napadače lijevalo vruće ulje, smola i sl. ljetnikovce, polja i vinograde na Koločepu imale su vlastelinske obitelji Đorđići, Zamanje, Ranjine, Držići, Sorgo itd.