Većeslav Holjevac – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: ispravljena preusmerenja |
m datum rođenja |
||
Red 14:
| roditelji =
}}
'''Većeslav Holjevac''' ([[Karlovac]], [[22.
== Biografija ==
Rođen je [[22. uvgust]]a [[1917]]. u [[Karlovac|Karlovcu]]. Tu je završio šest razreda gimnazije, a zatim se zaposlio kao privatni poduzetnik. Tada pristupa revolucionarnom radničkom pokretu. Godine [[1939]]. postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], a već sledeće na preporuku [[Ivan Marinković Slavko|Ive Marinkovića]], je izabran u Okružni komitet [[Savez komunista Hrvatske|KPH]] za Karlovac, Kordun i Baniju. Svojim političkim radom stekao je veliku popularnost u Karlovcu. Organizirao je jednu od najuspelijih demonstracija [[27. 3.
Neposredno posle [[Aprilski rat|okupacije]], Većeslav radi na organizovanju omladinskih udarnih grupa, koje počinju svoje akcije već krajem aprila [[1941]]. godine. Kao jedan od organizatora ustanka na [[Kordun]]u i kao član Vojnog komiteta, učestvuje u nizu akcija za prikupljanje oružja za predstojeću [[narodnooslobodilačka borba|borbu]]. U julu [[1941]]. odlazi na Kordun, gde je postaje jedan od rukovodilaca ustanka u ovom kraju. S prvom grupom kordunaških partizana izvršio je i prvu borbenu akciju: napad na žandarmerijsku stanicu u Tušilovcu u kojoj je lakše ranjen.
Red 32:
U vrijeme njegovog mandata Zagreb je "prešao preko [[Sava|Save]]". Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele [[urbanizam|urbanističke]] zahvate. Uspješno je izlobirao p[[Zagrebački velesajam]]. Nakon objavljivanja "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika]]" 1967., isključen je iz Centralnog komiteta [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]]. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne republike Hrvatske]] i predsjednik [[Matica iseljenika Hrvatske|Matice iseljenika Hrvatske]]. Autor je djela "Hrvati izvan domovine" i "Zapisi iz rodnoga grada".
Umro je u [[Zagreb]]u, [[11. 7.
Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] i drugih [[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenskih odlikovanja]]. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je [[23. 7.
Holjevac se smatra jednim od najpopularnijih hrvatskih političara iz komunističkog perioda, a tu je popularnost iskoristila i njegova kći [[Tatjana Holjevac]] koja je 2005. na čelu uspješno vodila listu nezavisnih kandidata na izborima za Gradsko vijeće Zagreba.
| |||