Likurg – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m +infobox biografija
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: ispravljena preusmerenja
Red 15:
}}
 
'''Likurg''' ([[Grčki jezik|Grčki]]: {{polytonic|Λυκοῦργος}}, ''Lukoûrgos''; bio j4 ([[950.-e pne.|950. pne.]]) [[Sparta|spartanski]] zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć [[Spartanski kraljevi|dvaju kraljeva]] koji su formalno bili na čelu države, a s druge [[aristokracija|aristokrati]] nikako ne bi prihvatili demokraciju.
 
Likurg odlazi u [[Delfi|Delfe]] gdje traži mišljenje proročišta. Dobiva odgovor da mu [[Apolon]] daje moć i da će imati [[ustav]] bolji od bilo kojeg postojećeg. Tako potkrepljeni zakoni nazivaju se ''retra'' i smatraju sankcijama ili zakonima od bogova dobivenima. ''Retra'' tako zabranjuje pisane zakone pa se cijelokupno zakonodavstvo prenosi usmenom predajom.
Red 23:
Neki suvremeni povjesničari smatraju da je ustrojstvo Sparte vrlo blisko ostvarenju [[komunizam|komunizma]]. Ponajprije što jednom od prvih reformi oduzima aristokratima zemljišta i ponovno ga dijeli ravnopravno među svim građanima. Osim te lako je pronaći i druge sličnosti s komunizmom; praktično je ukinut [[novac]]. Onaj koji se koristio u Sparti bio je bezvrijedan bilo gdje drugdje. Nije bio izrađen od uobičajenih plemenitih kovina već od običnog željeza, a po lijevanju hladili su ga u octu kako bi bio neupotrebljiv za ponovno pretapanje. Također, da podstakne zajedništvo, Likurg zabranjuje obroke kod kuće. Svi Spartanci hrane se u zajedničkim blagovaonicama bez obzira na status ili ugled otklanjajući dodatno zavist.
 
Zakoni u Sparti omogućili su ženama slobodu neviđenu bilo gdje u tadašnjem svijetu. Mogle su se baviti sportom ([[hrvanjervanje|hrvanjem]]m, [[trčanje]]m te [[bacanje koplja|bacanjem koplja]] i [[bacanje diska|diska]]) i to u grčkom stilu, bez odjeće. Ako spartanska žena nakon nekog vremena u braku ne bi zanijela bilo joj je dopušteno da ode od muža i pronađe nekoga s kime će dobiti dijete. Naravno, niti jedno od ovih dopuštanja nije bilo inspirirano [[feminizam|feminizmom]] već željom za dobivanjem što zdravijeg i boljeg potomstva koje će državi omogućiti daljnji napredak.
 
Grčko društvo u potpunosti je bilo robovlasničko, no Sparta je bila posebno okrutna prema svojim robovima - helotima. Nisu pripadali pojedincu već su bili u vlasništvu države i raspoređivani su prema zemljištima. Sa zemlje koju su obrađivali morali su davati utvrđen dio državi, a višak su koristili za vlastitu egzistenciju. Prema [[Plutarh]]u, višak je bio itekako teško dostići. Helota je bilo barem deset puta više od Spartanaca pa su ovi držali ih u neprestanom strahu i disciplini, a od tuda dolazi i izreka: "Slobodan čovjek je u Sparti slobodniji više nego igdje, ali je i rob više rob nego igdje."