Rudolf Horvat – razlika između verzija

Završio je osnovnu školu u Koprivnici, a gimnaziju u [[Varaždin]]u i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski gdje je, 1896. god. diplomirao povijest i zemljopis. Prvi posao dobio je u Osječkoj realnoj gimnaziji. Horvat je bio opredjeljen za opoziciju (protiv [[Károly Khuen-Héderváry|Hedervarya]]) pa dolazi na listu nepoćudnih vladi, te ga premještaju na Realnu gimnaziju u [[Zemun]], gdje je prijeteljevao sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]] i gdje su zajedno napraviti ideju o osnivanju [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. Zatim je premješten na nižu gimaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove. Nakon sedam molbi za premještaj tek [[1907.]]. god. prelazi u Zagreb na Donjogradsku realnu gimnaziju. Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom, koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu. Sva svoja istraživanja financirao je sam i bez ikakve državne pomoći. Događaji do kojih je došlo poslije atentata na Stjepana Radića stvorili su kod njega uvjerenje u potrebu izgradnje samostalne države Hrvatske, pa se njegovo pisanje u tom vremenu opet okreće politici.U tom periodu povremeno piše za Jutarnji list priče iz prošlosti s određenom tematikom. U to vrijeme, 1929.i 1930. urednik Jutarnjeg lista je bio [[Josip Horvat]] novinar i publicist rođen u Čepinu. Godine [[1937.]]. osnovao je povijesno društvo Hrvatski rodoljub. Kad je osnovana [[NDH]], Horvat se pridružuje kvinslinškom [[Hrvatski sabor (NDH)|ustaškom saboru]], a [[1944.]]. godine imenovan je redovitim profesorom [[historija|historije]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Godine [[1942.]]. izdao je knjigu "Hrvatska na mučilištu", posvećenu stradanjima [[Hrvati|Hrvata]] u novijoj povijesti. Zbog svoje suradnje i podrške kvislinškom fašističkom režimu NDH završava u zatvoru nakon oslobođenja Hrvatske 1945. godine, gdje i umire [[1947.]]. godine.

* "Povijest Hrvatske" [[1904.]].

* "Najnovije doba hrvatske povijesti" [[1906.]].

* "Povijest Međimurja" [[1907.]].

* "Varaždin koncem XVI. stoljeća" [[1911.]].

* "Izborna reforma u Hrvatskoj" [[1917.]].

* "Hrvati u Bačkoj, Bunjevci i Šokci" [[1922.]].

* "Hrvati i Srbi" [[1923.]].

* "Hrvatska Podravina" [[1933.]].

* "Slavonija" [[1936.]].

* "Povijest Đurđevca" [[1940.]].

* "Lika i Krbava" [[1941.]].

* "Hrvatska na mučilištu" [[1942.]].

* "Gradec kod Križevaca" [[1942.]].

* "Zagreb - povijest glavnog grada Hrvatske" [[1943.]].

* "Pripovijesti ih hrvatske povijesti" u dva sveska izdana u Zagrebu [[1903.]]. i [[1904.]].

* Novela "Posljednji knez Slunjski", Zagreb, [[1913.]].

* Roman "Tko će biti kralj", Zagreb, [[1914.]].