Karlovačka mitropolija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
uvod
Nema sažetka izmjene
Red 7:
 
Bio je to izborni sabor, kada je za novog mitropolita izabran [[Stefan Stratimirović]], najsposobniji duhovnik na tronu Karlovačke mitropolije. Sabor je raspravljao o zahtevu austrijskom caru da [[Banat]] proglasi za srpsku autonomnu teritoriju. Carske vlasti u [[Beč]]u su odbacile srpske zahteve. Vodeći slojevi društva kod Srba u Ugarskoj bio je raslojen na [[sveštenstvo]], [[plemstvo]] i [[građanstvo]]. U nižem statusu od ovih slojeva su bili [[Srbi]] graničari, a na dnu društvene lestvice je bilo [[zavisno seljaštvo]]. Austrijski carevi su pojedinim Srbima koji su se istakli u ratovima dali titulu plemića. Na taj način je srpsko plemstvo u Habzburškoj monarhiji bilo obnovljeno. Srpsko plemstvo, pripadalo je, za razliku od velike i bogate ugarske aristokratije, nižem plemstvu. Bili su to npr. [[Dinastija Crnojevića|Čarnojevići (Crnojevići)]], potomci patrijarha [[Arsenije III Čarnojević|Arsenija Trećeg]], zatim [[Raškovići (porodica)|Raškovići]], nekadašnji knezovi iz Starog Blaha, vrlo istaknuta porodica [[Sava Tekelija|Tekelija]].
 
”Desilo se tako da je na celoj teritoriji Austro-Ugarske [[srpski patrijarh]] bio i verski i svetovni poglavar srpskog naroda … Iskustvo sa ovom patrijarhovom hegemonijom nad celim narodom bilo je loše. Samovolja, korupcija, nepotizam, oportunizam u odnosu na austrijsku i mađarsku vlast doveli su do otvorenog narodnog otpora već na Narodno-crkvenom saboru [[1774]]. godine.”<ref>Актуелност мисли Светозара Милетића, Зборник радова, Београд 1997, стр. 8.</ref>
 
== Kulturne i prosvetne prilike ==
Linija 26 ⟶ 28:
Image:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|Patrijaršija u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] 1890. godine
</gallery>
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
== Vidi još ==