Geografija Italije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmjene 77.105.26.82 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Autobot
Red 58:
Industrija je koncentrisana u Lombardiji, Pijemontu i Liguriji. Na ove oblasti dolazi 70% hemijskih proizvoda i 90% [[tekstil]]a.
 
Veliki značaj ima [[turizam]], naročito gradovi kao što su [[Venecija]], [[Verona]], [[Milano]] i [[Đenova]]. Tu se ubraja i italijanska rivijera koja se pruža od Đenove do granice sa Francuskom ([[San Remo]], grad [[ImpHAAAAAAAAAKSLAAAAAAAAAAAAAADHASOCAPXJSA\sserijaImperija (grad)|Imperija]]), kao i najveće italijanske luke: Đenova, [[Venecija]], [[Trst]] i [[Savona (grad)|Savona]].
[[Datoteka:Orta Isola San Giulio.jpg|thumb|left|200px|Ostrvo u Pijemontu]]
Padska nizija se deli na pet manjih regiona: Pijemont, Lombardija, Venecija-Firenca, Emilija-Romanja i Ligurija.
*[[Pijemont]]
:Pijemont je više planinski nego nizijski region. Administrativno obuhvata 29.350 -{km²}-. Zahvata severno područje Apenina. GlsssssssssssssssssssssssssssssssssavniGlavni grad regiona je [[Torino]] koji je važna saobraćajna raskrsnica i industrijski centar (automobilska industrija „[[Fijat]]“). Važniji gradovi u blizini Torina su [[Alesandrija]], [[Aspi]], [[Aosta]], [[Novara]] i drugi.
*[[Lombardija]]
:Ona je najvažnija pokrajina u Severnoj Italiji. Prostire se na površini od 23.822 -{km²}-. Okružuju je vrhovi [[Lemponinski Alpi|Lemponinskih]] i [[Ređijski Alpi|Ređijskih Alpi]] na severu, tok reke Po na jugu, [[Minčo]] na istoku i [[Tičino]] na zapadu. Deli se na visoku, srednju i nisku. Gusto je naseljena sasssssssssssssssssssssssssssssssssssssa preko 600 st./-{km²}-. [[Stočarstvo|Stočarski]] proizvodi i [[drvo]] su glavna dobra i sirovine visoke Lombardije. Glavni grad pokrajine je [[Milano]] koji je najveći industrijski, finansijski, trgovački i saobraćajni čvor države. Najvažnije su mašinska i tekstilna industrija, a razvijene su i [[metalurgija]], hemijska, prehrambena i elektroindustrija. Milano je i centar [[Kultura Italije|italijanske kulture]].
*[[Furlanija-Julijska krajina]]
:Furlanijsko-Julijski region ima površinu od 25.517 -{km²}- i pruža se od [[Dolomiti|Dolomita]] do [[Soča|Soče]], od jezera [[Garda (jsssssssssssssssssssssssssssssssssezerojezero)|Garda]] do mora i reke [[Po]]. Obalni pojas se pruža 12-20 km prema unutrašnjosti. Glavni grad pokrajine je [[Venecija]] koja ja izgrađena na peščanim ostrvima (ima ih 118). Posle [[Rim]]a, Venecija ima najbogatiju istorijsku prošlost. Grad je bio, a i danas je, važna pomorska [[luka]]. Danas je u Veneciji sve podređeno [[turizam|turizmu]]. Razvila se iindustrija - obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, prehrambena industrija, prerada [[nafta|nafte]], [[brodogradnja]] i dr. Drugi važniji gradovi su: [[Trst]], [[Verona]], [[Padova]], [[Breša]] i [[Ravena]].
*[[Emilija-Romanja]]
[[Datoteka:RavennaMausoleum.jpg|thumb|sssssssssssssssssssssssssssssssTeodorikovTeodorikov mauzolej u [[Ravena|Raveni]]]]
:Emilija-Romanja se pruža u obliku trougla površine 22.134 -{km²}- čija je baza na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Najveći grad je [[Bolonja]]. Važna je raskrsnica puteva i železničkih pruga koje povezuju Jadransko more i Liguriju sa severnom i poluostrvskom Italijom. Grad je značajan centar prehrambene i elektroindustrije. Veći gradovi u ovoj provinciji su i [[Ferara]], [[Ređo Emilija]], [[Modena]] i [[Ravena]].
*[[Ligurija]]
:Površina ove pokrajine iznosi 5.436 -{sssssssssssssssssssssssssssssssssskmkm²}-, a pruža se u obliku luka od vrhova Apenina do mora u dužini od 270 -{km}-. Nema izrazito visokih planinskih vrhova. Cela Ligurija je proglašena rivijerom, a centar joj je [[Đenova]], šesti grad po veličini u Italiji.
Đenova je uvozna luka za [[ugalj]] iz [[Engleska|Engleske]], naftu iz Levanta, [[mineral]]e iz [[Alžir]]a i [[Španija|Španije]], [[drvo]], [[pamuk]] i [[žitarice]]. Grad [[Savona]] je važna luka i turistički centar.
 
Severna Italija zauzima 120.000 -{km²}- sssssssssssssssssssssssssssodnosnoodnosno 38% površine Italije. To je vrlo gusto naseljeni, najrazvijeniji i ekonomski najvažniji deo Italije. Ovde se proizvodi oko 40% ukupne italijanske proizvodnje [[pšenica|pšenice]], 70% [[kukuruz]]a, 100% [[pirinač|pirinča]], 100% [[konoplja|konoplje]], 45% [[vino|vina]], 85% hidroenergije, 100% [[svila|svile]].
 
=== Poluostrvska Italija ===
{{main|Poluostrvska Italija}}
Poluostrvska Italija obuhvata sledeće resssssssssssssssssssssssgioneregione: Apenine, Jadransko primorje (Jadranska fasada), Tarantsko primorje (Tarantska fasada) i Tirensko primorje (Tirenska fasada).
 
==== Apenini ====
[[Datoteka:Velino0001.jpg|thumb|left|Apenini]]
{{main|Apenini}}
[[Apenini]] predstavljaju kičmu poluostrvske Italije. Izdignuti su mlađim nabiranjem u [[neogen]]u, alpskom orogenezom. Dele sesssssssssssssssssssssssssssse na Severne (koji pripadaju Severnoj Italiji), Srednje i Južne Apenine (koji pripadaju ovim regionima).
*Srednji Apenini – pružaju se od [[Rimini]]ja do reke [[Volturno]]. Radi se o nizu kraških zaravni sa kojih se dižu planinski venci. Prema jugu se pružaju brojne doline. U Srednjim Apeninima ima nekoliko prevoja od kojih je najvažniji [[Fabrijano]]. Najdivljiji je kraj u pokrajini Abruci (planinskom delu), gde se nalazi i najviši vrh Apenina [[Gran Saso]].
*Južni Apenini – pružaju se od reke Volturno do [[Tarantski zaliv|Tarantskog zaliva]] i [[Mesinski moreuz|Mesinskog moreuza]]. Planinski venci naglo se snižavaju i šire i tvore prostrane doline. U ravnici Kampanje izdsssssssssssssssssssssssssvajaizdvaja se [[Vezuv]] kao usamljen breg. Njegova baza je prečnika 45 -{km}-, a diže se do visine preko 1.300 -{m}-.
 
U oblasti Apenina [[klima]] je [[sredozemna klima|sredozemna]], ali sa visinom klima se modifikuje. Veće količine padavina dobijaju zapadne strane Apenina. Reke imaju mediteranski režim. [[Vegetacija]] se menja sa nadmorskom visinom. Od mineralnih bogatstava u Apenini se nalazi [[lignit]], [[mrki ugalj]], [[škriljci]], [[boksit]] i raznovrsni građevinski materijal.
 
==== Jadranska obala ====ssssssssssssssssssssssssss
[[Datoteka:Bari Basilica San Nicola.jpg|thumb|240px|Bazilika [[Sveti Nikola|sv. Nikole]] u [[Bari]]ju, [[Apulija]]]]
Jadransku obalu sačinjavaju regioni: [[Marke]], [[Abruco]] i [[Apulija]].
*[[Marke]]
:Marke je pokrajina pretežno uz jadransku obalu s malobrojnim [[luka]]ma. Glavni grad je [[Ankona]]. Ima toplu i suvu klimu i oskudnu hidromrežu. Šume zauzimaju 14% površine. Plodno tlo je u rečnim dolinama i iskorišćava se za uzgoj [[pšenica|pšenice]] i [[vinova loza|vinove loze]]. [[Ankona]] je jedina veća luka.ssssssssssssssssssssssss
*[[Abruco]]
:Abruco je jedna od najviših pokrajina Italije. Više od pola njene teritorije nalazi se iznad 500 -{m}- nad [[mor]]em. Jedan deo pokrajine proglašen je [[1923]]. god. [[nacionalni parkovi Italije|nacionalnim parkom]]. Glavno zanimanje stanovništva je [[stočarstvo]], a u dolinama uzgajaju [[žito]], [[krompir]] i [[šafran]]. Hidrocentrale su na rekama [[Peskara (reka)|Peskara]] i [[Vomano]]. Važniji privredni centar je [[Akvila]].
*[[Apulija]]
:Apulija je na krajnjem jugoistoku ApenissssssssssssssssssssssssnskogApeninskog poluostrva. Ona je u primorju nizija, a idući prema unutrašnjosti izdižu se blagi ogranci Apenina. Njoj pripada i masiv [[Gargano]]. To je tipična agrarna oblast. U jadranskom primorju gaji se rano voće. Od stoke se gaje [[ovca|ovce]]. Industrija je slabo razvijena, eksploatiše se [[morska so]] i [[boksit]]. Najveći grad je [[Bari]], koji je i važna luka i raskrsnica puteva. U Bariju se razvila industrija za preradu nafte, prehrambena i [[duvanska industrija]]. Drugi grad po veličini je [[Brindizi]] – saobraćajna veza sa [[Grčka|Grčkom]].
 
==== Tarantanska obala ====
Red 223:
[[it:Geografia della Repubblica Italiana]]
[[ja:イタリアの地理]]
[[lt:Italijos sssssss[[sr:Географија Италијеgeografija]]
[[mk:Географија на Италија]]
[[nl:Geografie van Italië]]
[[nn:Italiensk geografi]]
[[no:Italias geografi]]
[[pl:Geografia Włoch]]
[[pt:Geografia da Itália]]
[[ro:Geografia Italiei]]
[[ru:География Италии]]
[[sq:Gjeografia e Italisë]]
[[sr:Географија Италије]]
[[uk:Географія Італії]]
[[zh:義大利地理]]