Mihailo Obrenović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 101:
{{citat3|Čim se monarhična vlada utvrdila u zemlji, ona je odmah počela pomišljati da rasprostrani granice svoje vlasti i van Srbije ... Misao da se Bosna i Hercegovina sjedine sa Srbijom počela se širiti i u Srbiji i kod tamošnjeg naroda. To je bilo načelo politike koja je poznata pod imenom Velika Srbija.<ref>Svetozar Marković, Načela narodne ekomonije, sveska II (str. 170), Nolit, Beograd, 1975.</ref>}}
 
Marković je velikosrpsku politiku Kneza Mihajla smatrao ništavnom, jer su protiv nje bile neodoljive prepone. Prva i najjača prepona je bila nazavisna [[Crna Gora]], koja je imala iste pretenzije na Hercegovinu, Bosnu i Staru Srbiju kao i Srbija, i koja je jasno težila da osnuje sasvim nezavisnu srpsku državu. Druga snažna prepona je bila bosanska vlastela sa njenim davnašnjim pravima. Marković je verovao da je nemoguće dobiti Bosnu mirnim putem ukolko se vlasteli ne ujamče njena starinska prava, što bi značilo ostaviti bosansku raju u ropstvu. Dobiti Bosnu ratom, znači uništiti domaću aristokraciju, a kad bi se raja oslobodila od ropstva, "da li bi se ona slagala da dođe pod srpske pandure, kapetane i ostale gospodare?"<ref>Svetozar Marković, Srbija na istoku (str. 171), Prosveta, Beograd, 1946.</ref> Marković je smatrao da opasnost poduhvata Velike Srbije leži u činjenici da srpski narod živi izmešan sa drugim narodima, bez jasno određenih geografskih i etnografskih granica, tako da bi morao »uzeti ulogu osvajača« prema susedima:
 
[[Datoteka:Svetozar Markovic.jpg|thumb|150px|left|[[Svetozar Marković]]]]
Red 107:
{{citat3|Srpski narod se s jedne strane meša s Bugarima, s druge s Hrvatima i s treće s Rumunima, a dva naroda, Bugari i Hrvati, njegovi su najbliži rođaci po krvi i jeziku. Gde su granice „sjedinjenih Srba“, nove srpske države? To je teško ostvariti, ako ne želimo da se posvađamo sa svim tim narodima ... Srpski narod nema nikakvih geografskih ili etnografskih granica kojima bi bio određen kao jedna jedinstvena celina. Da bi se stvorila država od pet do pet i po miliona Srba, srpski narod bi morao da bude u neprijateljskom odnosu s Bugarima, Hrvatima i Rumunima. Morao bi da preuzme ulogu osvajača, kako to Mađari danas čine.<ref name="balkanska%20federacija"/>}}
 
Svetozar Marković, koji se i sam zalagao za oslobođenje Srba koji žive pod osmanskom ili habzburškom vlašću, izričito je odbijao ulogu KneževinuKneževine SrbijuSrbije kao „Pijemonta„[[Pijemont]]a Južnih Slovena“ i politikuteritorijalnu teritorijalne ekspanzijeekspanziju Srbije, koja bi pripojila ipripajala mešovite oblasti.<ref name="balkanska%20federacija"/> On je smatrao da svaka [[nacija]] treba u svom političkom i društvenom životu da bude samostalna, daa ne bude potčinjena ni jednoj drugoj naciji.<ref name="balkanska%20federacija">[http://www.danas.rs/vesti/feljton/velika_srbija_ili_balkanska_federacija.24.html?news_id=143750 Velika Srbija ili balkanska federacija]</ref> Marković je izričito odbacivao pozivanje na „[[istorijska prava]]“ rečima:upozoravao „''princip nacionalnosti odriče se svih [[istorijsko pravo|istorijskih prava]]''.“<ref name="balkanska%20federacija"/> Posebno je smatrao štetnim ujedinjenje srpskih zemalja pozivanjem na [[Dušanovo carstvo]], jer su Srbi njegovog vremena živeli u četiri države (Austrija, Turska, Srbija i Crna Gora) čija se istorijska prava „teško mogu uskladiti“.<ref name="balkanska%20federacija"/> Umesto toga, Marković predlažetraži stvaranje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], odnosno saveza srpskog naroda sa drugim balkanskim i južnoslovenskim narodima.<ref name="Republika">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/258/258_17.html (Ne)zaboravljeni deo kulturne istorije]</ref>
 
Marković naglašava da bi nova srpska država, nastala osvajanjem, po nuždi postala vojnopolicijska i snagu bi trošila u odbrani od spoljnih neprijatelja, zanemarujući sopstveni umni i kulturni razvitak.<ref name="Republika"/> Marković ocenjuje da ideja Velike Srbije ide u prilog politici koja teži da u zemlji utvrdi neograničenu moć dinastije Obrenović.<ref name="balkanska%20federacija"/> On je ovu „veliku misao“ smatrao izgovorom za zanemarivanje daleko važnijih unutrašnjih pitanja Kneževine Srbije, upozoravajući da se »revolucionarna ideja o jedinstvu srpskog naroda pretvorila u ideju štetnu po narodne interese«.<ref name="Republika">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/258/258_17.html (Ne)zaboravljeni deo kulturne istorije]</ref>
 
== Ubistvo kneza Mihaila u Košutnjaku ==