Pamćenje – razlika između verzija

* '''Epizodičko pamćenje''' – pod epizodičkim pamćenjem podrazumijevamo sjećanja na događaje koje je netko doživio ili koji su se dogodili u njegovoj blizini. Epizodičko pamćenje se odnosi na vremensko određivanje zbivanja pojedinih događaja, dakle postavlja se pitanje kada i gdje smo usvojili neku informaciju (npr. što smo jeli za doručak...)

* '''Semantičko pamćenje''' – informacije koje su pohranjene u epizodičko pamćenje dalje sele u semantičko pamćenje. Za semantičko pamćenje možemo reći da se odnosi na opće znanje za razliku od epizodičkog. Dok smo u epizodičkom pamćenju događaje doživjeli, u semantičkom ih nismo doživjeli, ali ih znamo kao neke opće činjenice (npr. da je [[Shakespeare]] napisao "[[Hamlet]]a"). Semantičko pamćenje je nužno za uporabu jezika, odnosi se na pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila za slaganje rečenica itd.

* '''Proceduralno pamćenje''' – proceduralno pamćenje ili pamćenje [[vještina]] sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi. Neke vještine poput vožnje [[bicikl]]a, [[plivanje|plivanja]], gašenja svjetla i sličnog ne zaboravljamo nikako tijekom [[život]]a.

:* ''Kognitivna faza'' – treba shvatiti sve što treba napraviti pri usvajanju vještine.

:* ''Faza povezivanja'' – određivanje najdjelotvornijeg načina povezivanja pojedinih radnji u jednu cjelinu. Sve manje se koriste verbalni aspekti pamćenja (npr. prva brzina dolje, druga gore...), a sve se više koriste motorički aspekti pamćenja.

:* ''Automatsko odvijanje vještine'' – do nje se dolazi dugotrajnom vježbom koja stvara naviku (automatizam) te zahtjeva samo minimum svjesne kontrole.

* '''Kodiranje''' – informacije koje želimo zadržati u pamćenju se kodiraju u kratkoročnom pamćenju. Te informacije se moraju promijeniti tako da budu smislene i da imaju [[logika|logički]] slijed, kako bi se mogle pohraniti i poslije pronaći. Ta promjena [[informacija]] pri pamćenju u oblik koji se može pohraniti i poslije pronaći zove se kodiranje. Na takav način se informacije pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje. Kodiranjem nastojimo smanjiti količinu informacija odbacujući nevažno i redundantno, te time olakšavamo buduće pronalaženje informacija.

* '''Pohranjivanje''' – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je održavanje informacija tijekom vremena. Da bismo što bolje zadržali informacije u pamćenju dobro je ponavljati. Naše znanje o funkcioniranju našeg pamćenja [[psihologija|psiholozi]] nazivaju [[metamemorija]]. Ona omogućava učinkovito kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija.

* '''Pronalaženje''' – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih informacija i njihovo vraćanje u [[svijest]]. Pronaći informaciju će biti lakše ako smo je kodirali na što kvalitetniji način (npr. koristeći semantičko kodiranje).

[[cs:Paměť (psychologie)]]