Don't ask, don't tell – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Autobot (razgovor | doprinos)
m Vanjske veze
Red 1:
'''''Don't ask, don't tell''''' (DADT, na [[engleski|engleskom]] doslovno: "Nemoj pitati, nemoj kazati") je kolokvijalni izraz za kadrovsku politiku [[oružane snage SAD|oružanih snaga SAD]] u odnosu na [[homoseksualnost|homoseksualne]] i [[biseksualnost|biseksualne]] osobe temeljenu na zakonu izglasanom 1993. godine koja je zvanično ukinuta 20. 9. 2011. Srž te politike je bila da se pripadnicima oružanih snaga zabranjuje otvoreno iskazivati svoju homoseksualnu [[seksualna orijentacija|orijentaciju]], i to pod prijetnjom otpusta iz vojne službe; istovremeno je pretpostavljenima bilo zabranjeno istraživati seksualnu orijentaciju svojih potčinjenih. U praksi to znači da su homoseksualne osobe mogle služiti u američkim oružanim snagama, ali jedino pod uvjetom da nikome od svojih kolega i suboraca odaju da su homoseksualci.
 
[[Datoteka:Obama signs DADT repeal.jpg|thumb|300pxdesno|right300px|Predsjednik SAD Barrack Obama potpisuje zakon kojim se ukida Don't ask, don't tell]]
Politika je uvedena krajem 1993. kao kompromis između predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] - koji se zalagao za potpuno ukidanje zabrane služenja homoseksualaca u oružanim snagama - i tadašnje [[Demokratska stranka SAD|demokratske]] većine u [[Kongres SAD|Kongresu]] koja je nastojala održati dotadašnje zabrane. Formalno je uvedena Clintonovom uredbom, a nakon žestoke rasprave u kojoj su na Clintonovoj strani bile LGBT organizacije i lijevo krilo Demokratske stranke, a na strani Kongresa [[konzervativizam|konzervativni]] političari, vjerske grupe, ali i vodeći oficiri koji su tvrdili da će biti narušen borbeni moral.
 
U godinama koje su slijedile DADT je bila predmetom oštrih kritika od strane lijeve i liberalno nastrojene javnosti, a nakon izbijanja ratova u [[Rat u Afganistanu|Afganistanu]] i [[Rat u Iraku|Iraku]] se koristio i argument da se SAD ne smije lišavati svojih vojnika iz tako "trivijalnih" razloga kao što je njihova seksualna orijentacija. Takvom stavu su se za vrijeme [[Predsjednički izbori u SAD 2008|predsjedničke kampanje]] 2008. godine priklonili i svi demokratski kandidati, uključujući i [[Barack Obama|Baracka Obamu]] koji je najavio ukidanje DADT kao dio svog programa. U decembru 2010. je Kongres izglasao zakon kojim se DADT službeno ukida. Politika je službeno ukinuta 20. 09. 2011.
 
== EksterniVanjske linkoviveze ==
<div class="infobox sisterproject">
<div style="float: left;">[[Datoteka:Commons-logo.svg|50px|none|Commons logo]]</div>