Srednja Evropa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Munjanes (razgovor | doprinos)
m Vraćene izmjene 95.155.61.241 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 188.2.192.199
Red 31:
4. Panonska nizija, koju je oblikovala rijeka [[Dunav]] i njene pritoke;
 
=== Hidrografija ===
, koga čini Dunav sa pritokama [[Rab]], [[Sava]], [[Drava]], [[Tisa]], češka [[Morava]] itd. Najznačajniji vodotoci koji pripadaju baltičkom slivu su [[Odra]] i [[Visla]], a sjavernomorskom [[Laba]], [[Vezer]] i [[Rajna]]. Od jezera najveće je [[Blatno jezero]] u [[Mađarska|Mađarskoj]], te alpska jezera [[Bodensko jezero]] i [[Ženevsko jezero]]. Velike rijeke omogućile su razvoj riječnog sobračaja, posebno na Dunavu, Rajni i Labi. Vodostaj ovisi o padavinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Evropska rijeka. Najprometniji kanali su [[Rajna-Majna-Dunav]] i [[Kielski kanal]]. Pristup svjetskim morima mogućio je i razvoj pomorskog saobraćaja i velikih luka kao što su Bremen, Hamburg i Rostok u Njemačka|Njemačkoj, Gadanjsk u Poljska|Poljskoj, te Koper u Slovenija|Sloveniji.
 
Vode Srednje Evrope pripadaju trima slivnim područjima i to sjevernomorskom, baltičkom i crnomorskom. Svi vodotoci orjentisani prema jugu i jugoistoku pripadaju crnomorskom slivu, koga čini Dunav sa pritokama [[Rab]], [[Sava]], [[Drava]], [[Tisa]], češka [[Morava]] itd. Najznačajniji vodotoci koji pripadaju baltičkom slivu su [[Odra]] i [[Visla]], a sjavernomorskom [[Laba]], [[Vezer]] i [[Rajna]]. Od jezera najveće je [[Blatno jezero]] u [[Mađarska|Mađarskoj]], te alpska jezera [[Bodensko jezero]] i [[Ženevsko jezero]]. Velike rijeke omogućile su razvoj riječnog sobračaja, posebno na Dunavu, Rajni i Labi. Vodostaj ovisi o padavinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Evropska rijeka. Najprometniji kanali su [[Rajna-Majna-Dunav]] i [[Kielski kanal]]. Pristup svjetskim morima mogućio je i razvoj pomorskog saobraćaja i velikih luka kao što su Bremen, Hamburg i Rostok u Njemačka|Njemačkoj, Gadanjsk u Poljska|Poljskoj, te Koper u Slovenija|Sloveniji.
 
=== Promet i komunikacije ===