Koncentracijski logor Jasenovac – razlika između verzija

'''Logor Jasenovac''' ([[jidiš]]: יאסענאוואץ, [[jevrejski jezici|hebrejski]]: יסנובץ) je bio najveći ustaški [[logor smrti]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], u čitavoj [[okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] i na čitavom Balkanu za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref name="Šotrić"/> Pored toga, služio je kao sabirni, radni, kažnjenički i zarobljenički logor.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5366 JUSP Jasenovac]: ''"Logor Jasenovac bio je višenamjenski koncentracijski logor, istovremeno i sabirni (u njemu su bili muškarci, žene i djeca iz svih krajeva NDH), prolazni (iz njega je dio zatočenika/ca upućivan na prisilni rad u Treći Reich), radni, kažnjenički (u njega se dolazilo i po presudi zbog izvršenog kaznenog djela), zarobljenički (zarobljeni partizani i pripadnici narodnooslobodilačkog pokreta, kao i domobrani i četnici), ali prije svega bio je logor smrti."'' Preuzeto 3. rujna 2011.</ref>

''Sistem koncentracionih logora Jasenovac'', koji se nalazio u blizini naselja [[Jasenovac]], vodile su [[ustaše|ustaške]] vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Ovo je bio jedini koncentracijski logor u II svjetskom ratu u kojem je planski i sistematski ubijano bez učešća Nijemaca.<ref name="Šotrić">[http://www.6yka.com/novost/54939/jasenovac-proboj-u-novi-zivot Jasenovac: Proboj u novi život]</ref> Logor je radio 1.337 dana od [[1941]]. do [[1945]]. godine, neposredno pred propast NDH. U logoru su bili zatočeni i likvidirani pripadnici ''nepoželjnih'' etničkih grupa kao što suuglavnom [[Srbi]], ali i [[Jevreji|Židovi]] i [[Romi]], ali i politički protivnici ustaškog režima kao [[komunizam|komunisti]], [[levica|ljevičari]] i drugi [[antifašizam|antifašisti]].

O broju žrtava logora postoje bitno različite procjene, s kojima se godinama nakon drugog svjetskog rata često manipuliralo u političke svrhe. Procjene temeljene na demografskim podacima, kao i poimeničnim popisima žrtava, broj ubijenih smještaju u raspon između 7750.000 i 99700.000<ref>[http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005449 Holocaust Encyclopedia: Jasenovac]</ref> (muškarci, žene i djeca), što Jasenovački logor čini najvećim stratištem na području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] u doba Drugog svjetskog rata. Gornje procene idu i do 800.000 žrtava.<ref name="POMEN U DONjOJ GRADINI">[http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=19284 RTRS: POZIV GRAĐANIMA DA PRISUSTVUJU POMENU U DONjOJ GRADINI 09.04.2010.]</ref>

Bez obzira na neslaganje oko broja žrtava, ono što logor Jasenovac čini simbolom [[genocid u NDH|stradanja u NDH]] je neopisivo surov način na koji su logoraši uništavani. U Jasenovcu nije bilo gasnih komora niti je primjenljivana njemačka metoda takozvanog „industrijskog masovnog uništenja“.<ref name="Šotrić"/> Logoraši su od strane Hrvata ubijani isključivo „ručno“ - na početku vatrenim oružjem, a kasnije prije svega noževima, maljevima, makazama, sjekirama, čekićima, mučeni do smrti glađu, žeđu, i na druge monstruozne načine.<ref name="Šotrić"/><ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5463 JASENOVAČKI STRADALNICI]</ref>

Unutar nacionalističkih krugova se često postavlja pitanje zašto partizani nisu pokušali osloboditi zarobljenike logora. Srpska strana kao razlog navodi želju da u tom logoru strada što više Srba a Hrvatska komunističku nebrigu o njihovim sudbinama pa se tako u [[Glas Koncila|Glasu Koncila]] mogemože naći slučaj "prema nekim izvorima" kad su partizani bombardirali vagone s zatočenicima koji su "amnestirani" povodom dana osnivanja NDH<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23721 Zatočenici nisu dovođeni da bi bili ubijani], Glas Koncila</ref>, no radi se o neutemeljenoj [[Četnici u drugom svetskom ratu|četničkoj]] i [[Ustaše|ustaškoj]] propagandi.

Procene broja žrtava su prilično različite, i kreću se od nekoliko nekoliko hiljada kako to tvrdi hrvatska strana do više stotina hiljada za što postoje dokazi:

* 70700.000 žrtava prema istraživanjima dr. [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]]

* 80800.000 žrtava prema jugoslavenskoj anketi iz 1964. o žrtavama Drugog svjetskog rata<ref name="Wood">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2006/12/06/world/europe/06croatia.html?scp=1&sq=jasenovac&st=cse|title=Unscrambling the History of a Nazi Camp|last=Wood|first=Nicholas|publisher=New York Times|accessdate=22. veljače 2012}}</ref>

* 83830.000 žrtava prema istraživanjima [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] (od toga 45550-52620.000 Srba, 13130.000 Židova, 12.000 Hrvata i Muslimana i 10.000 Roma)

* '''83723.145 poimeničnih žrtava''' (popis nije konačan) prema Spomen području Jasenovac, od čega 39390.570 muškaraca, 23230.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Prema narodnosti: 47470.627 Srba, 16160.173 Roma, 13130.116 Židova, 4.255 Hrvata, 1.128 Muslimana i na stotine ostalih.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA

* 7757.000-99690.000 žrtava, brojka koja se navodi u [[United States Holocaust Memorial Museum]] u Washingtonu<ref>{{cite web| url=http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005449| title=Holocaust History - Jasenovac| publisher=United States Holocaust Memorial Museum |accessdate=28. siječnja 2011}}</ref>

U skladu s dogovorom o reparacijama između SR Nemačke i Jugoslavije ukupan broj ubijenih na području [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] je bio 371571.000.

Procene broja stradalih logoraša Koncentracionog logora Jasenovac decenijama izazivaju kontroverze u jugoslovenskoj, osobito u hrvatskoj i srpskoj javnosti. U poslednjih desetak godina, zahvaljujući postojanju dve nezavisne baze podataka o jasenovačkim žrtvama, raspolažemo naučno zasnovanim procenama broja žrtava KL Jasenovac. Reč je o bazama podataka beogradskog [[Muzej žrtava genocida|Muzeja žrtava genocida]] i [[Spomen područje Jasenovac|Spomen područja Jasenovac]]. Saradnici Muzeja žrtava genocida od 1995. vrše dopunu i reviziju popisa stradalih građana Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, koji je 1964. sačinila savezna komisija za utvrđivanje broj stradalih Jugoslovena u Drugom svetskom ratu, pod nazivom "Žrtve rata 1941-1945." Savezna komisija je popisala ukupno 49490.602 žrtava logora Jasenovac i 990.506 žrtava logora Stara Gradiška. S obzirom da je logor Stara Gradiška bio integrisan u okvir KL Jasenovac kao logor Jasenovac V, prema ovim podacima u KL Jasenovac poimenice je stradalo 59590.188 lica.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_4.pdf Драган Цветковић, „Страдање цивила Независне државе Хрватске у логору Јасеновац“, Токови историје. Часопис Института за новију историју Србије, 4/2007, Београд, 2007.] стр. 155.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 Vladimir Geiger, „Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili ’okupatori i njihovi pomagači’. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)“, Časopis za suvremenu povijest, 3/2011, Zagreb, 2011.] str. 717.</ref> Ovi poimenični podaci publikovani su prvi put tek 1992.

Prema poslednjim podacima Muzeja žrtava genocida, koje je 11. maja 2013. saopštio kustos muzeja, istoričar Dragan Cvetković, Muzej žrtava genocida raspolaže sa poimeničnim podacima o preko 88680.000 stradalih.<ref>[http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ Nenad Jovanović, „Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja“, Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.]</ref> Ovo, naravno, nije konačan broj stradalih logoraša.

Uporedo sa istraživanjima Muzeja žrtava genocida iz Beograda, saradnici Spomen područja Jasenovac takođe su započeli dopunu i reviziju podataka savezne komisije iz 1964. Prema najnovijim podacima Spomen područja Jasenovac (mart 2013), u KL Jasenovac poimenice je stradalo najmanje 83830.145 lica. Od ovog broja je 39390.570 muškaraca, 23230.474 žena i čak 20200.101 dete do 14 godina. Kada govorimo o etničkoj strukturi, od ovog broja najviše je stradalo Srba (47470.627), Roma (16160.173), Jevreja (13130.116), Hrvata (4.255), Muslimana/Bošnjaka (1.128).<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 JUSP Jasenovac, Poimenični popis žrtava KL Jasenovac 1941-1945.]</ref>

Prema rečima istoričara Dragana Cvetkovića, JUSP Jasenovac će verovatno uskoro doseći brojku od 88800.000 poimenice stradalih logoraša kojom raspolaže Muzej žrtava genocida.

{{citiranje| I njihovim i našim istraživanjem pobijena je teza o najviše 80.000 stradalih, koja je proteklih decenija prisutna u Hrvatskoj: taj je broj sada u rasponu između 80600.000 i 100700.000, a mislim da će naš rad i to oboriti. Naravno, to dokazuje i netačnost tvrdnje o 700900.000 stradalih, pa i onih umerenijih, o nekoliko stotina hiljada, prisutnih u Srbiji. Dostupni su nam isti izvori, ali je pitanje šta je ko iz njih dosad izvadio. U perspektivi, obe će institucije verovatno obraditi sve izvore i doći do približno istog broja stradalih.<ref>[http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ Nenad Jovanović, „Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja“, Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.]</ref>}}

Naučno zasnovana pretpostavka koju je u stručnoj literaturi izneo istoričar Dragan Cvetković, a koju niko sa naučnog stanovišta nije doveo u pitanje, podrazumeva da potencijalni broj stradalih u KL Jasenovac iznosi između 122700.300 i 130830.100.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_4.pdf Драган Цветковић, „Страдање цивила Независне државе Хрватске у логору Јасеновац“, Токови историје. Часопис Института за новију историју Србије, 4/2007, Београд, 2007.] стр. 162.</ref>

=== UvećeneNeobjektivne pretpostavke broja stradalih ===

Na osnovu činjenice da (posle)ratna Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača nije raspolagala sa dokumentacijom ustaške uprave logora, jer su ustaše pri povlačenju iz Jasenovca uništile logorsku dokumentaciju u cilju prikrivanja tragova zločina, kao i na osnovu činjenice da su neki preživeli svedoci iznosili višestruko uvećane pretpostavke o broju stradalih (pojedini čak i preko milion stradalih), Državna komisija je istupila sa takođe uveličanimpribližnim brojkama stradalih (500.000-600.000).<ref>Zločini u logoru Jasenovac, Zagreb, 1946.</ref>

Tokom 1980-ih srpski nacionalistiistražitelji preuzimaju ove uveličane brojke, a ui pojedinim slučajevimadodatno ih dodatnoupotpunjuju uvećavajunalazima. Tako na primer, publicistaPublicista Radomir Bulatović iznosi naučno neutemeljenu pretpostavku od 1.110.929 stradalih u KL Jasenovac.<ref>Radomir Bulatović, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Sarajevo, 1990.</ref>

Na ovom "jasenovačkom popisu" nalaze se imena ljudi koji su umrli u zbjegovimaustaškom uzatočeništvu [[El Shatt]]u i Južnoj Italiji<ref name="slobodna">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050513/temedana01.asp Na listi "žrtava Jasenovca" su i imena ustašaubijenih u okolini Jasenovca] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref>, poginuli u partizanima kao i oni koje su ubili Nijemci, Talijani, partizani i četnici, ponekad i na kućnom pragu,<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3868&Itemid=1 Odvratno poigravanje žrtvama] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref> imena poginulih četnika sa područja Jugoslavije,<ref name="slobodna"/> imena poginulih ustaša,<ref name="slobodna"/> poginuli od anglo-američkih bombardera<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/65506 Žrtve savezničkih bombardiranja Nezavisne Države Hrvatske u jugoslavenskim popisima žrtava rata (1947.,1950. i 1964.) i hrvatskim žrtvoslovima (1991.-2005.)] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref> te čak i imena živih ljudi (npr. trojica [[Siverić]]ana).<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3722&Itemid=267 Jasenovac - opet manipulacije sa žrtvama] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref>

''Glas Koncila'', glasilo Zagrebačke nadbiskupije, od 17. marta do 21. aprila 2013. objavio je šest nastavaka feljtona pod naslovom „Zanemarene činjenice o jasenovačkom logoru“. Autor feljtona je zagrebački novinar Igor Vukić. Autor feljtona pokušava da ospori naučno zasnovane rezultate popisa žrtava KL Jasenovac koje je obznanilo JUSP Jasenovac. Vukić postavlja pitanje, „No, gdje su pokopane sve te žrtve? Gdje su završila njihova tijela?”, i konstatuje kako navodno „povjesničari i stručnjaci za tu temu ni danas ne daju jasan odgovor na ta jednostavna pitanja”. U ovom feljtonu autor daje iskrivljenu sliku istorijske realnosti KL Jasenovac, naročito kada je reč o položaju logoraša, i pogotovo kada je reč o okolnostima stradanja stanovništva srpskih sela koja gravitiraju logorima Jasenovac i Stara Gradiška: [[Jasenovac]], [[Mlaka]], [[Jablanac]], [[Uštica]], [[Donja Gradina]], [[Draksenić]], [[Crkveni Bok]], pri čemu tendenciozno koristi dostupne izvore prećutkujući izvore koji ne idu u prilog njegovim tezama i na taj način drastično umanjuje broj stradalih stanovnika ovih naselja.<ref>[http://www.kontrapress.com/clanak.php?rub=Dru%9Atvo&url=Revizionisticka-vulgata-na-stranicama-Glasa-Koncila#_ftn19 Milan Radanović, "Revizionistička vulgata na stranicama 'Glasa Koncila'", Kontrapress, 19.5.2013.]</ref><ref>[http://www.kontrapress.com/clanak.php?rub=Dru%C5%A1tvo&url=Glas-Koncila-Pravdanje-i-relativizacija-jasenovacke-tragedije Milan Radanović, "'Glas Koncila: Pravdanje i relativizacija jasenovačke tragedije", Kontrapress, 19.5.2013.]</ref>