Istočna Ilidža – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 12:
== Istorija ==
Arheološko područje – Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na Gradcu je krajem eneolitskog i početkom starijeg bronzanog doba nastalo prvo gradinsko naselje. To je bilo doba oko 1800. godine prije nove ere, doba početka upotrebe metala, nemira i pomjeranja stanovništva, kada su kroz teritoriju Bosne lutale i prolazile različite društvene grupe, povremeno se zadržavajući na pojedinim mjestima ili područjima. Iz tog perioda na lokalitetu su nađeni komadi keramike koja je pripadala vučedolskoj i cetinskoj kulturi. Još su se ranih šezdesetih godina XX vijeka na površini mogli raspoznati ostaci bedema kasnoantičkog utvrđenja koji su opasali cijeli plato, na površini od oko 150 m dužine i 40 m širine. Istovremena crkva je sagrađena na sjeveroistočnom dijelu platoa, dimenzija 17x11 m, ima narteks, naos sa apsidom i južnu prostoriju. Vjerovatno je utvrđenje podignuto u periodu iza 535. godine kada je ovaj kraj za vladavine cara Justinijana obuhvaćen granicama Carstva. <ref> Kаsnoаntičko utvrđenje i crkvа nа lokаlitetu Grаdаc nа Ilinjаči u Gornjem Kotorcu kod Sаrаjevа - Fekežа Lidijа,Sаrаjevo, GZM (А),N.S. sv. 45, 1990, 155-170.</ref>Ostaci bedema kasnoantičkog utvrđenja i istovremene crkve su arheološki nalazi koji se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i Muzeju grada Sarajeva.
 
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu, je takođe proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
 
I na kraju, istorijsko područje – nekropola sa stećcima na lokalitetu Crnač u Donjem Kotorcu, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
 
Na brdu Ilinjača (poznato još i kao Gavrića brdo) nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada za koji istoričari najčešće tvrde da je bio grad Kotorac, koji spominje [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin Porfirogenet]] u svom čuvenom djelu "O upravljanju imperijom", u kom se nalaze i prvi spomeni imena Bosna.
 
== Privreda ==
Okosnicu razvoja čine proizvodni kapaciteti "FAMOSA", GP "Budućnost", GP "Put", "Union-investu", "UNIS-MGA", "Napredak", "Tkaonica ćilima"... Na ovom području svoja sjedišta imaju "Centrotrans" i "GRAS", preduzeća za prevoz putnika u gradskom, prigradskom i međugradskom saobraćaju.