Belorusija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje svog sadržaja stranice |
m Vraćene izmjene 62.113.4.241 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika EmausBot |
||
Red 1:
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Bjelorusija |
izvorno_ime = Рэспубліка Беларусь |
ime_genitiv = Bjelorusije |
eng_ime = Belarus |
zastava = Flag_of_Belarus.svg |
grb = Belarus coa.png |
službeni_jezik = [[bjeloruski jezik|bjeloruski]] i [[ruski jezik|ruski]] (''de facto'' samo ruski) |
glavni_grad = [[Minsk]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Aleksandr Lukašenko]]|
predsjednik_vlade_osoba = [[Sergey Sidorsky]]|
površina_poredak = 84 |
površina = 207.600 |
vode = ~0 |
stanovništvo_poredak = 75 |
stanovništvo =10.322.151 |
godina_popisa = 2003 |
gustoća_stanovništva = 50 |
neovisnost = Od [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] <br /> [[25. kolovoza]] [[1991]].|
valuta = [[bjeloruska rublja]] |
stoti_dio_valute = 100 kapiejki<sup>1</sup> |
vremenska_zona = +2 <br /> [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Мы, Беларусы]] |
internetski_nastavak = .by |
pozivni_broj = 375 |
komentar = <sup>1</sup> izvan upotrebe |
moto = nema
}}
'''Bjelorusija''' ili '''Belorusija''' je država u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Proteže se istočno od [[Poljska|poljske]] granice prema [[Rusija|Rusiji]]. Na jugu graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]], a na sjeverozapadu s [[Latvija|Latvijom]] i [[Litva|Litvom]]. Bjelorusija se nalazi na prijelazu njemačko-poljske nizine u istočno-europsku. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom.
Nakon raspada [[SSSR]]-a [[1991.]] godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. S druge strane, teška ekonomska kriza, koju su mnogi tumačili velikom ovisnošću o Rusiji te sporom. privatizacijom državnih poduzeća, je sredinom 1990-ih zaustavljena. Bjelorusija je, iako predstavlja jednu od rijetkih zemalja čijom ekonomijom dominira državni sektor, jedna od ekonomski najstabilnijih država regije, a njeni građani uživaju najveći životni standard od svih zemalja [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]].
== Povijest ==
[[Slaveni]] naseljavaju prostoru današnje Bjelorusije između VI i VIII stoljeća. Tadašnje [[Istočni Slaveni|Istočne Slavene]] osvajaju [[Vikinzi|Varjazima]] koji osnivaju na tom području prvu veliku državu istočne Europe – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]]. U sastavu te države nalazile su se i kneževine čija su središta bila u današnjim bjeloruskim gradovima kao što je [[Polack]].
U XIII. stoljeću nakon [[Mongoli|mongolske]] provale u kojem je [[Kijev]] bio do temelja uništen, Kijevska Rusija se raspala na nekoliko kneževina, a kneževine koje su se nalazile na području Bjelorusije, ušle su u posjed [[Velika Kneževina Litva|Velike Kneževine Litve]]. Do XV stoljeća, ta će se kneževina naglo proširiti na istočnu Europu i obuhvatiti prostor od [[Baltik|Baltičkog]] do [[Crno more|Crnog mora.]]
[[1386.]] godine [[Poljska]] i [[Litva]] sklapaju [[Personalna unija|personalnu uniju]] čime bjeloruske zemlje ulaze u sastav Poljske. Nešto kasnije [[1569.]], dolazi i do sjedinjenja dviju država koje otada čine [[Poljsko-litavska unija|Poljsko-litavsku uniju]]. Svibanjskim Ustavom iz [[1791.]] (smatra se prvim [[Evropa|evropskim]] modernim Ustavom), Poljska ukida sve dotadašnje podijele na kneževine i sve ujedinjuje pod nazivom Kraljevina Poljska. No ubrzo, već [[1795.]] [[Rusija]], [[Austrija]] i [[Pruska]] međusobno dijele Poljsku, prisilivši posljednjeg poljskog kralja [[Stanisław August|Stanisława Augusta]] na [[Abdikacija|abdikaciju]]. Bjeloruske zemlje su pripale carskoj Rusiji u sklopu koje će se zadržati sve do njenog raspada [[1917.]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zemlja se nalazi pod njemačkom okupacijom. Prvi puta su Bjelorusi proglasili svoju neovisnost [[25. ožujka]] [[1918.]] proglasivši Bjelorusku Narodnu Republiku. No ubrzo će, kao rezultat okupacije [[Crvena armija|Crvene armije]], [[1. siječnja]] [[1919.]] biti proglašena Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija (kasnije preimenovana u [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika]]) koja će u prosincu [[1922.]] ući u sastav [[SSSR]]-a.
Zapadna Bjelorusija, sukladno dogovoru u [[Riga|Rigi]] je pripala Poljskoj, a bit će joj vraćena [[1939.]] [[Hitler]]ovim i [[Staljin]]ovim dogovorom o podijeli Poljske. Dvadesete godine XX. st., godine su ubrzane industrijalizacije zemlje i razvijanja poljoprivrede, no također to su i godine nastavka prisilne rusifikacije. Deseci tisuća građana Bjelorusije, uključujući inteligenciju, kulturnu i književnu elitu, pa sve do običnih seljaka koji su se protivili Staljinovoj ideji kolektivizacije bili su osuđeni na strijeljanje ili su poslani na robiju u [[Sibir]].
Od samog početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bjelorusiju su okupirale snage [[Nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]], koje će zadržati vlast sve do [[1945.]] Golemi dio zemlje je stradao u ratu zajedno s velikim dijelom stanovništva koje je bilo ubijeno za vrijeme njemačke invazije. [[Židovi|Židovsko]] stanovništvo je također uništeno tijekom [[Holokaust]]a. Tek je [[1971.]] godine Bjelorusija dostigla prijeratni broj stanovnika, dok se židovsko stanovništvo nikad nije oporavilo. Nakon rata, Bjelorusija je bila jedna od 51 potpisnika povelje o osnivanju [[UN|Ujedinjenih Naroda]].
Obnova koja je uslijedila odmah nakon rata, donijela je silan napredak SSSR-u i u to je vrijeme uz [[Ukrajina|Ukrajinu]], Bjelorusija bila najrazvijenije industrijsko središte [[SSSR]]-a. Otvaranje novih radnih mjesta potaknulo je i povećanje broja imigranata iz [[Rusija|Rusije]]. Tijekom Staljinove vladavine, rusifikacija je bila izrazito snažna i na ključnim mjestima u Sovjetskoj Bjelorusiji nalazili su se isključivo Rusi iz raznih krajeva SSSR-a. Službena upotreba [[Bjeloruski jezik|bjeloruskog jezika]], zajedno s bjeloruskom tradicijom bila je također ograničavana od strane [[Moskva|Moskve]] (iako je danas bjeloruski uz ruski službeni jezik u državi, gotovo svi koriste isključivo [[ruski jezik]]). I nakon Staljinove smrti [[1953.]], njegov nasljednik [[Nikita Hruščov]] nastavio je s idejom rusifikacije, pa je čak i jednom prilikom izjavio u [[Minsk]]u: ”Čim prije ćemo svi progovoriti ruski, prije ćemo izgraditi [[komunizam]]”.
Kada je [[26. travnja]] [[1986.]] došlo do eksplozije na nuklearnoj elektrani nedaleko [[Černobil]]a u susjednoj [[Ukrajina|Ukrajini]], Bjelorusija je pretrpjela golemu štetu, jer se [[radijacija]] širila upravo preko njenog teritorija. U to je vrijeme [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo [[Perestrojka|Perestrojku]], a u prosincu te iste [[1986.]] bjeloruski građani su mu predali peticiju u kojoj su naveli da njihova kultura i tradicija nestaje pred nametnutom im rusifikacijom. Taj događaj je među povjesničarima ostao zapamćen kao “kulturni Černobil”.
U lipnju [[1988.]], pronađena je masovna grobnica iz doba Staljinove strahovlade u šumovitom predjelu Kurapaty. Neki smatraju da je ta grobnica ključni dokaz namjere sovjetske vlade u smišljenom [[genocid]]u protiv bjeloruskog naroda (slično je i s ukrajinskim [[gladomor]]om).
Bjelorusi su proglasili nezavisnost od SSSR-a [[27. srpnja]] [[1990.]], a međunarodno je priznata kao Republika Bjelorusija [[25. kolovoza]] [[1991.]] Upravo je u to vrijeme na čelo bjeloruskog parlamenta odnosno Vrhovnog Sovjeta Bjelorusije (na tada najmoćniju funkciju u državi) došao [[Stanislav Šuškevič]]. Šuškevič je zajedno s tadašnjim novim predsjednikom Rusije [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] i Ukrajine [[Leonid Kravčuk|Leonidom Kravčukom]] na sastanku u prosincu [[1991.]] i službeno objavio raspad Sovjetskog Saveza i osnivanje nove [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] sa sjedištem u [[Minsk]]u.
Od [[1994.]] na čelu države se nalazi aktualni predsjednik Bjelorusije [[Aleksandar Lukašenko]] kojega mnogi krugovi na zapadu, pogotovo u [[SAD]] (a dijelom i [[Evropska Unija]]) opisuju kao "posljednjeg evropskog diktatora", navodeći njegovo suzbijanje slobode medija i zatvaranje političkih neistomišljenika. Usprkos svim tim kritikama, Lukašenko uživa veliku popularnost među stanovništvom Bjelorusije te je tri puta izabran za predsjednika.
=== Povijesna simbolika ===
[[Datoteka: Flag_of_Belarus_(1991-1995).svg|left|165px|Bivša bjeloruska zastava]]
[[Datoteka: Belarus_Coat_of_Arms%2C_1991.png|right|165px|Bivši bjeloruski grb]]
Zastava bijeli-crven-bijeli i grb naziva „Pagonja“ izvorno su simboli Velike Kneževine Litve, a kasnije su bili simboli Narodne Republike Bjelorusije iz 1918. Iako je za vrijeme SSSR-a simbolika bila zabranjena, koristila se među bjeloruskom dijasporom.
Neposredno pred slom Sovjetskog Saveza, simboliku je preuzeo bjeloruski narodni preporod da bi u prvim godinama neovisnosti zastava i grb bili i službeno priznati kao simbolika nezavisne Bjelorusije. Dolaskom na vlast, Aleksandar Lukašenko vraća staru gotovo nepromijenjenu sovjetsku zastavu i grb (od grba BSSR razlika je jedino u zamijeni srpa i čekića u obris Bjelorusije i natpis na vrpci BSSR je promijenjen u Republika Bjelorusija), a stara trobojnica i Pagonja postaju simboli demokracije i borbe protiv trenutno vladajućeg režima Aleksandra Lukašenka.
== Opći podaci o Bjelorusiji ==
* '''Površina''' - 207 600 km2.
* '''Udaljenost''': sjever – jug: 560 km, istok – zapad: 650 km
* '''Stanovništvo''' – 10.322.151
* '''Etnički sastav Bjelorusije''': Bjelorusi 80%, Rusi 13%, Poljaci 4%, Ukrajinci 2.5%, Židovi 1.1%
* '''Glavni grad''' – [[Minsk]] (1.751 300)
* '''Ostali veći gradovi''': [[Gomelj]] (503 400), [[Mogilev]] (372 700), [[Vitebsk]] (356 000), [[Grodno]] (311 500), [[Brest]] (304 200).
* '''Religijska pripadnost''' : 70% [[Pravoslavlje|pravoslavci]], 20% - [[Katolicizam|katolici]], 7% - [[grkokatolici]] (unijati)
* '''Administrativna podjela''' – Bjelorusija je podijeljena na 6 oblasti sa središtima u najvećim i najrazvijenijim gradovima u regiji: Minsk, Brest, Vitebsk, Gomelj, Grodno i Mogilev. Svaka se oblast dijeli na manje jedinice – rajone.
* '''Najviši vrh''': Dzeržinski 346 m
* '''Najduža rijeka''': [[Dnjepar]] 2280 km
* '''Omjer stanovništva''': selo 29% / grad 71%
* '''Pismenost stanovništva''': 99,6%
== Geografija ==
''Glavni članak: [[Geografija Belorusije]]''
[[Datoteka:Swamp lake Balarus.jpg|250px|thumb|Močvara, šume i jezero u Belorusiji]]
[[Datoteka:Brest Kirche.jpg|thumb|250px|Ruska pravoslavna crkva u Brestu, Belorusija]]
Belorusija ne izlazi na more, relativno je ravna, i sadrži velike površine močvarnog zemljišta.
Jezera i reke su relativno rasprostranjeni. Najveća močvarna teritorija je [[Polesija]], koja spada među najveće močvare u Evropi. U Belorusiji ima 11.000 jezera, ali je većina njih manja od 0,5 [[kvadratni kilometar|km²]]. Tri najveće reke su [[Reka Neman|Neman]], [[Reka Pripjat|Pripjat]], i [[Reka Dnjepar|Dnjepar]]. Najviša tačka Belorusije iznosi 345 [[metar|m]], a najniža tačka je na reci Neman, 90 m. [[Klima]] varira od oštrih [[zima]] (prosečne januarske temperature su u opsegu od −8 °C do −2 °C) do hladnih i vlažnih [[leto|leta]] (prosečne temperature 15 °C do 20 °C).
Šume prekrivaju oko 34 procenta ukupne teritorije, pa spadaju među najdominantnije prirodne resurse Belorusije. Među ostalim prirodnim bogatstvima Belorusije su nalazišta [[treset]]a, male količine [[nafta|nafte]] i prirodnog gasa, zatim [[granit]], dolomitski [[krečnjak]], i drugi minerali. Oko jedna petina teritorije uglavnom u jugoistočnim oblastima i dalje trpi posledice radioaktivnog raspada zbog nuklearne havarija koja se dogodila u [[Černobilj]]u, [[Ukrajina]] [[1986]].
== Ekonomija ==
''Glavni članak: [[Beloruska rublja]]''
Tijekom postojanja Sovjetskog Saveza ekonomija Bjelorusije se temeljila na teškoj industriji koja će u trenutku samostalnosti izgubiti dobar dio tržišta tako da njen dio u ekonomiji pada s 51 % 1991. godine na 36 % 1992. godine. Privatizacija koja će dovesti do devastiranja ekonomije će biti zaustavljena u drugoj polovici devedesetih pošto se Bjelorusija vratila ekonomskom sistemu koji ima velike sličnosti s Sovjetskim tako da je 80 % industrije u državnim rukama.
Nakon istočnoazijske ekonomske krize 1998/99 godina Bjelorusija ima rast BDPa po godišnjim stopama između 8 i 10 %. Temelj te visoke stope rasta se nalazi u kemijskoj i industriji teških strojeva koje pored raznih drugih pogodnosti na industrijski razvijene zemlje dobivaju jeftiniju energiju zbog dogovora s Rusijom.
Ekonomska kriza 2008/09 godina je ostavila svoj utjecaj i na Bjelorusku ekonomiju koja prvi put 2009. godine ima negativnu stopu rasta od -1 %. Bez obzira na to Bjelorusija očekuje puni oporavak u 2010 i povratak na stopu rasta od 10 % iz 2008 godine <ref>[http://www.export.by/en/?act=news&mode=view&id=14722 Belarus’ Economy Ministry sees ‘09 GDP at last year’s level]</ref>.
Bez obzira na takva očekivanja Bjelorusija se našla u problemima posljednjih godina kako bi održala svoju ekonomiju. Prva od kontroverznih mjera kako bi njena industrija nastavila dobivati i dalje jeftinu energiju postaje prodaja većina vlasničkog udjela u plinovodima Gazpromu. Bez obzira na tu "pomoć" iz 2006 godine zbog pada izvoza Bjelorusija je zatražila i dobila 2 i pol milijarde dolara financijske pomoći od [[MMF]]a krajem 2008. godine <ref>[http://www.javno.com/en-economy/imf-belarus-agree-on-usd25-billion-rescue-package_219790 IMF, Belarus Agree On $2.5 Billion Rescue Package]</ref>. Po podacima MMFa bez obzira na sve trenutačne ekonomske probleme s Rusijom Beloruski BDP po stanovniku je 13864 američka dolara što znači da je do 2011 bio veći od [[Rumunjska|Rumunjskog]] (11766), [[Srbija|Srpskog]] (10808) ili na primer [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačkog]] (7751) <ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2010&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPPC&grp=0&a=&pr.x=33&pr.y=12 podaci MMFa za 2009 godinu.]</ref>, ali daljnja ekonomska pogoršanja izazvana pre svega svetskom recesijom, dizanjem carina Evropske Unije na beloruske proizvode, a potom i povećanjem cene ruske [[nafta|nafte]] i [[plin]]a koje Belorusija prerađuje i potom dalje prodaje kao finalni proizvod dovele su do ekonomskih problema. Te probleme vlada na svoj način odlučuje ignorirati odbijajući sniziti državnu potrošnju da bi bila u skladu s prihodima i ulažeći u dogovara o reformi s [[MMF]]om 2009. godine <ref>[http://www.wsws.org/articles/2009/jan2009/bela-j22.shtml Belarus receives $2.5 billion IMF loan]</ref> koji je kontroliran od onih istih zapadnih država koje su u jednoj vrsti [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] povisile carine na beloruske proizvode s ciljem promene beloruske vlade. Ne obazirujući se na daljnje probleme u izbornoj 2010. godine vlada je dodatno pogoršala stanje državnog budžeta povećanjem plaća radnicima dok su trgovačke sankcije evropske zajednice značile da je trgovački [[suficit]] s državama izvan bivšeg [[SSSR]]a koji je bio 2009 (godini u kojoj počinju sankcije) 1.6 milijardi dolara, a 2010 je on postao deficit u visini 2.6 milijadi dolara <ref>[http://charter97.org/en/news/2011/1/3/34991/ Belarus’s deficit trade achieved $8.4bn]</ref> dok je sveukupni trgovački [[deficit]] dostigao cifru od 8.4 milijardi dolara. Pošto je Belorusija u skladu s zahtjevima [[MMF]] dopustila slobodno trgovanje stranim valutama panične vijesti o [[devalvacija|devalvaciji]] s početka godine su rezultirale masovnim napadom na tečaj pošto su i pravne i fizičke osobe beloruske rublje počele masovnom mijenjati za stranu valutu. Kao i tijekom [[Istočnoazijska ekonomska kriza|istočnoazijske ekonomske krize]] 1997. godine Beloruska vlada je kao i tada [[Tajland]]ska na zahtjev MMF branila tečaj svoje valute što je kao i u tom slučaju rezultiralo državnim bankrotom i devalvacijom bjeloruske rublje od 56 % [[24.5.]][[2011]]. godine <ref>[http://www.forbes.com/feeds/ap/2011/05/25/general-eu-belarus-crisis_8484472.html Belarus devaluation spreads panic]</ref>.
== Gradovi ==
Veći gradovi: [[Popis gradova u Belorusiji]]
== Međunarodni odnosi ==
Bjelorusija je jedna od prvih članica i osnivača [[UN]]-a (još od [[1945]]. kao Bjeloruska SSR). Najbolje bilateralne odnose ima sa susjednom [[Rusija|Rusijom]], koja je jedan od najvažnijih trgovačkih i diplomatskih saveznika [[Minsk]]a (još od raspada [[SSSR]]-a). Bjelorusko gospodarstvo ovisi od uvoza [[sirovina]] ([[nafta]] i [[plin]]) iz Rusije, odnosno glavnina domaćeg [[izvoz]]a upućena je na to [[tržište]]. Kao rezultat bliskih odnosa formiran je [[Savez Rusije i Bjelorusije]]<ref>http://soyuz.by/en/ Preuzeto 3. rujna 2011.</ref> [[1996]]. kao nadnacionalna konfederacija čiji je krajnji cilj bilo uspostavljanje jedinstvenog monetarnog sustava, jedinstvene obrambene i vanjske politike te uvođenje jedinstvene putovnice. To je samo djelomično postignuto zbog različitih interpretacija kako bi zajednička država trebala izgledati. Bjelorusija je također jedna od glavnih osnivača [[ZND|Zajednice Nezavisnih Država]], a Minsk je sjedište zajednice. Bjelorusija ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini s nekoliko zemalja članica [[EU]]-a, iako je službeno EU uvela sankcije prema predsjedniku Lukašenku i njegovim suradnicima.
Diplomatski odnosi sa [[SAD]]-om su zategnuti i loši zbog podrške službenog [[Washington]]a bjeloruskoj opoziciji. Međutim dvije nacije surađuju u borbi protiv organiziranog kriminala i [[trgovina ljudima|trgovine ljudima]], te na pitanjima tehnološkog kriminala i pomoći u izvanrednim situacijama. Odnosi s [[Kina|NR Kinom]] su na visokom nivou, posebno u ekonomskoj sferi. Bjelorusija je članica [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] od [[1998]]. te [[OESS|Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju (OESS)]].<ref>http://www.mfa.gov.by/ Preuzeto 3. rujna 2011.</ref>
== Vojska ==
Oružane snage Republike Bjelorusije formirane su [[1992]]. godine na ostacima nekadašnje [[Crvena armija|crvene armije]], koja je bila smještena na teritoriju Bjelorusije. Transformacija nekadašnje crvene armije završena je do [[1997]]. godine, a broj [[vojnik]]a je smanjen za 30.000. Oružane snage djeluju u okviru Ministarstva obrane i podijeljene su u tri roda: [[kopnena vojska]], [[vojno zrakoplovstvo]] i specijalne jedinice. Glavni zapovijednik oružanih snaga je predsjednik države.<ref>http://www.mod.mil.by/7okrugarmia.html Preuzeto 3. rujna 2011.</ref>
Svi punoljetni mladići imaju obavezu redovnog služenja vojnog roka i oni ujedno čine rezervni sastav vojske Bjelorusije ([[vojni rok]] traje 12 mjeseci za visokoobrazovane regrute, dok za ostale traje 18 mjeseci). Status profesionalnih vojnika imalo je [[2001]]. godine 12 000 pripadnika Oružanih snaga Bjelorusije. Godine [[2005]]. za potrebe obrambenih snaga izdvojeno je 1,4 % ukupnog [[BDP]]-a, što je manje od standarda članica NATO saveza. Iako Bjelorusija ne izražava interes prema budućem članstvu u [[NATO]]-u, ipak sudjeluje u nekim NATO-vim programima poput [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]] (od [[1995]].) te pruža podršku misiji [[ISAF]]-a u [[Afganistan]]u. Od [[1992]]. godine članica je Organizacije kolektivne sigurnosti zajedno s još 6 bivših država [[SSSR]]-a.
== Promet ==
Razvijene su sve vrste [[promet]]a. Ukupna dužina [[željeznička pruga|željezničkih pruga]] iznosi 5.512 [[km]] (874 km elektrifirano), a nacionalni željeznički prijevoznik zove se Željeznice Bjelorusije, preko kojeg se odvija 3/4 ukupnog teretnog i oko 1/2 putničkog prometa u zemlji. Ukupna dužina [[asfalt]]iranih [[cesta]] iznosi 93.055 kilometara. Glavna [[autocesta]] je M1, koja vodi od Poljske do Rusije preko Minska. Nacionalni avioprijevoznik je Belavija iz [[Minsk]]a.
Minsk je jedini grad, koji ima [[Podzemna željeznica Minsk|metro]]. Dnevno prevozi oko 800.000 putnika. Ima dvije linije – Linija 1, plave boje ("Moskovskaya") i Linija 2, crvene boje ("Avtozavodskaya"). Ukupna dužina tračnica iznosi 30,3 km, a ukupan broj postaja je 25. Kao i u mnogim drugim metro sustavima u bivšim sovjetskim zemljama i ovdje su postaje [[umjetnost|umjetnički]] ukrašene. Većina njih je dekorirana u socijalističkom stilu, no sve je više novih i obnovljenih stanica, koje su uređene prema najmodernijim trendovima. Prijevozom upravlja tvrtka "Minsky Metropoliten".
Tramvaj vozi u gradovima: [[Minsk]], [[Homel]], [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Mogilev]], [[Mazir]], [[Novapolatsk]], [[Vitebsk]] i [[Hrodna]]. U Minsku postoji 11 tramvajskih linija.
== Stanovništvo ==
{{glavni|Etničke grupe Bjelorusije}}
Prema popisu stanovništva iz [[2009]]. godine, broj stanovnika je 9,503.807. [[Bjelorusi]] čine 83,7% od ukupnog stanovništva. Slijedeće najveće etničke skupine su: [[Rusi]] (8,3%), [[Poljaci]] (3,1%) te [[Ukrajinci]] (1,7 %). U Bjelorusiji su dva službena jezika: [[bjeloruski]] i [[ruski]]. Od [[1990]]. godine, samo je bjeloruski bio službeni jezik, a ruski je to postao nakon referenduma [[1995]]. godine.<ref>http://www.bbc.co.uk/languages/european_languages/languages/belarusian.shtml Preuzeto 1. rujna 2011.</ref> U Bjelorusiji stoljećima su strani vladari potiskivali bjeloruski jezik. U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] na prostoru Bjelorusije, službeni jezik u [[škola]]ma i ustanovama bio je samo ruski. U [[grad]]ovima se više cijenio ruski, dok se bjeloruski govorio uglavnom na [[selo|selu]]. Ova dva jezika slična su pa je većina stanovništva dvojezična, razumiju oba jezika. Službeno pismo je [[ćirilica]]. Kao prvi jezik, ruski koristi čak 72% stanovništva, dok bjeloruski, samo 11,9%.<ref>http://www.informador.com.mx/cultura/2009/139096/6/tres-de-cada-cuatro-bielorrusos-emplean-en-su-vida-cotidiana-el-ruso.htm Preuzeto 1. rujna 2011.</ref> Nacionalne manjine govore i: [[poljski]], [[ukrajinski]] i [[jidiš]].<ref>Gordon, Raymond G., Jr. (ed.): Ethnologue: Languages of the World, Fifteenth edition. Dallas, Tex.: SIL International., 2005. </ref> U Bjelorusiji postoji miran i skladan suživot između većinskog naroda i [[Nacionalna manjina|manjina]], zbog sličnosti u jeziku i [[običaj]]ima.
Gustoća stanovništva je 48 ljudi po četvornom kilometru.<ref>Atlas Europe, Monde neuf i Europapress holding, Zagreb 2005.</ref> U gradovima živi 70% stanovništva. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je samo 20% gradskog stanovništva. Broj se naglo povećao, zbog gospodarske krize na selu i masovne sovjetske industrijalizacije u gradovima.<ref>Russia, Ukraine & Belarus, Lonely Planet, Travel survival kit, 1995.</ref> Bjelorusija je pretrpjela strašne gubitke stanovništva tijekom [[povijest]]i, a naročito prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Na prostoru Bjelorusije, vodile su se žestoke borbe između Sovjetskog Saveza i [[Treći Reich|nacističke Njemačke]]. Poginulo je 20% stanovništva tj. oko 2,2 milijuna ljudi. Još oko 700.000 stanovika poginulo je od progona sovjetskog režima. Prije Drugog svjetskog rata, [[Židovi]] su činili 10% stanovništva, a u gradovima poput [[Minsk]]a, [[Grodno|Hrodne]] i [[Pinsk]]a čak i preko 50%. Danas ih ima 10% od nekadašnjeg broja. Nakon Drugog svjetskog rata, doselio se velik broj Rusa, koji su se lako uklopili.
[[Minsk]] je glavni i najveći grad i ima 1,836.808 stanovnika [[Gomel|Homel]] s 481.000 stanovnika drugi je najveći grad. Ostali veliki gradovi su: [[Mogilev]] (365.100 stanovnika), [[Vitebsk]] (342.400 stanovnika), [[Grodno|Hrodna]] (314.800 stanovnika) i [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] (298.300 stanovnika).
Kao i mnoge druge europske zemlje, Bjelorusija ima negativnu stopu rasta stanovništva i negativan prirodni rast. Godine [[2007]]., broj stanovnika smanjio se za 0,41%, a [[stopa fertiliteta]] bila je 1,22. Stopa [[migracija]] je vrlo mala.
Godine 2007., 69,7% stanovništva činila je populacija u dobi od 14. do 64. godine starosti, 16% je mlađih od 14. godina, dok 14,6% stanovništva ima 65 ili više [[godina]]. [[Populacija]] postepeno sve više stari. Prosječna dob je 37 godina, a procjenjuje se da će će biti između 55 i 65 godina u [[2050]]. godini.<ref>http://www.census.gov/population/international/data/idb/country.php Preuzeto 1. rujna 2011.</ref> Prosječni životni vijek je 68,7 godina (63,0 godina za [[muškarac|muškarce]] i 74,9 godina za [[žena|žene]]). Više od 99% Bjelorusa su pismeni.<ref>https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html Preuzeto 1. rujna 2011.</ref>
== Religija ==
Prema podacima Ustanove za vjere Republike Bjelorusije, [[2010]]. godine vjernicima se izjasnilo oko 60% ukupnog stanovništva. Od toga 82,5% se izjasnilo kao vjernici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (Bjeloruski egzarhat), 12% su [[rimokatolici]], a 2% [[protestanti]]. Od ovog broja svega 18% pravoslavnih vjernika redovno posjećuje [[crkva|crkve]], dok je broj katoličkih vjernika koji posjećuju crkve nešto veći.
Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bjelorusija je imala veliku [[Židovi|židovsku]] zajednicu, ali danas je postotak Židova manji od 1%. [[Islam]] kao religiju ispovijedaju [[Tatari|tatarska]] i [[Azeri|azerska]] manjina. U katolike se uglavnom ubrajaju pripadnici [[Poljaci|poljske]] i [[Litavci|litavske]] manjine, a protestanti su pripadnici [[Nijemci|njemačke]] manjine. Jedan manji dio pripadnika [[Ukrajinci|ukrajinske]] manjine su [[grkokatolici]]. Katolici najviše žive na području grada [[Hrodno]]g. [[Katolička Crkva]] u Bjelorusije sastoji se od jedne nadbiskupije Minsk-Mogilev, koja se sastoji od nekoliko [[biskupija]]. [[Nadbiskup]] je Poljak Tadeusz Kondrusiewicz.
Bogoslužje se u pravoslavnim crkvama služi na [[ruski|ruskom jeziku]], a u katoličkim na [[poljski|poljskom]]. Bilo je nastojanja, da se služi i na [[bjeloruski|bjeloruskom jeziku]], ali nije naišlo na plodno tlo.
Prema članu 16 Ustava, Bjelorusija je sekularna država bez službene [[religija|religije]] i svim građanima zajamčeno je pravo na slobodu vjeroispovjesti.
== Obrazovanje ==
Obrazovni sustav u Bjelorusiji dijeli se na slijedeće razine:
* [[Predškolsko obrazovanje]] (jaslice i [[vrtić]]i);
* Obavezna [[osnovna škola]] (počinje sa 6 godina, traje 9 godina i besplatna je);
* [[Srednja škola]] (besplatna i obavezna): tehničke škole, [[gimnazija|gimnazije]] i sl.
* Visoko obrazovanje (postoji oko 40 državnih i 20 privatnih [[fakultet]]a).
Nastava se odvija na oba službena jezika: na [[ruski|ruskom]] i [[bjeloruski|bjeloruskom]]. Međutim u gradskim sredinama i na [[sveučilište|sveučilištima]] u najvećem broju slučajeva nastava se odvija na ruskom jeziku, dok je bjeloruski jezik u nastavi zastupljen uglavnom u ruralnim sredinama.<ref>http://naviny.by/rubrics/society/2010/08/14/ic_articles_116_170056/ Preuzeto 4. rujna 2011.</ref> Zbog dugotrajne [[rusifikacija|rusifikacije]], bjeloruski jezik je podređen.
Bjelorusko školstvo još uvijek nije uključeno u [[Bolonjski proces]] (a to bi se moglo dogoditi [[2012]]. godine).<ref>http://news.tut.by/society/188359.html Preuzeto 4. rujna 2011.</ref> Nakon završetka fakulteta, većina lako nađe [[posao]] u nekom većinom državnih poduzeća.
Najviša znanstvena institucija je "Nacionalna akademija znanosti Bjelorusije" ([[bjeloruski|blr]]. Nacionalьnaя akademiя nauk Belarusi, NAN Belarusi).
== Sport ==
Bjelorusija se natjecala na [[OI|Olimpijskim igrama]] kao dio sovjetske olimpijske momčadi od [[OI 1952.|Helsinkija 1952.]] godine. Na [[OI 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni 1992.]], Bjelorusija se natjecala kao dio [[ZND|Zajednice nezavisnih država]]. Prvi put su se natjecali samostalno na [[ZOI 1994.|Olimpijskim igrama u Lillehammeru 1994.]] Bjelorusija je osvojila ukupno 73 medalje na Olimpijskim igrama od 1994.: 11 zlatnih, 23 srebrnih i 39 brončanih. Najviše su osvojili medalja u: [[atletika|atletici]] (17), [[dizanje utega|dizanju utega]] (8), [[gimnastika|gimnastici]] (8), [[hrvanje|hrvanju]] (8) i [[veslanje|veslanju]] (7 medalja). Na svakim Olimpijskim igrama osvojili su barem jednu medalju. Prvu olimpijsku medalju za [[Sovjetski Savez]] osvojio je Bjelorus [[Mihail Krivonosov]] u [[OI 1956.|Melbourneu 1956.]] u [[bacanje kladiva|bacanju kladiva]].
[[Hokej na ledu]] najpopularniji je sport. Predsjednik je dao brojne donacije za razvoj hokeja, uključujući i gradnju brojnih športskih dvorana za hokej. Bjelorusija je bila iznenađujuće 4. u hokeju na ledu na [[ZOI 2002.|Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002.]] godine. Od tada, bjeloruski igrači postali su uobičajeni u [[NHL]]-u i međunarodnim natjecanjima.
Najuspješniji bjeloruski športaši su: [[Vitalij Šerbo]] (najbolji svjetski gimnastičar svih vremena, 6 olimpijskih zlata, 12 puta svjetski prvak), [[Igor Zhelezovski]] (jedan od najboljih brzih klizača u povijesti, 6 puta svjetski prvak), [[Nellie Kim]] (5 olimpijskih zlata u gimnastici, 5 puta svjetska prvakinja), [[Olga Korbut]] (4 olimpijskih zlata u gimnastici, 2 puta svjetska prvakinja), [[Alexander Medved]] (najbolji hrvač slobodnim stilom u povijesti, 3 olimpijska zlata, 7 puta svjetski prvak), [[Svetlana Boginskaya]] (3 olimpijskih zlata u gimnastici, 5 puta svjetska prvakinja), ([[Viktor Sidyak]] (4 olimpijskih zlata u mačevanju), [[Elena Novikova-Belova]] (4 olimpijskih zlata u mačevanju), [[Leonid Taranenko]] (1 olimpijsko zlato u dizanju utega, 2 puta svjetski prvak), [[Vladimir Samsonov]] (6 puta europski prvak u stolnom tenisu), [[Viktorija Azarenka]] (3. tenisačica svijeta 2011.), [[Nataša Zvereva]] (5. tenisačica svijeta 1989.), [[Max Mirnyi]] (tenisač), [[Alexandr Hleb]] (nogometaš) i dr.
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Belarus}}
=== Stranice bjeloruske Vlade ===
* [http://www.president.gov.by/eng/ Službena stranica bjeloruskog predsjednika]
* [http://www.government.by/ru/rus_news.html Stranica bjeloruske Vlade (na ruskom)]
=== Informacije/Kultura ===
* [http://dimabartalevich.narod.ru Dima Bartalevich's photos of Minsk]
* [http://www.belarus-misc.org/ A Belarus Miscellany]
* [http://www.belarusguide.com/ Virtualni vodič po Bjelorusiji]
* [http://www.belarusinside.org/index_en.html Bjelorusija Inside - Bjelorusija kako je vide Bjelorusi]
* [http://www.about-belarus.info/ Popis poveznica na bjeloruske teme]
* [http://imc-by.hardcore.lt Indymedia Bjelorusija]
* [http://aci.byelarus.com/ ACI Minsk. Vodič]
* [http://cp.settlement.org/english/belarus/eating.html Gurmanska karta Bjelorusije]
* [http://www.belarusembassy.org/belarus/culture.htm Bjeloruski festivali]
{{Evropa}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}
{{CIS}}
[[Kategorija:Belorusija]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]
{{Link FA|en}}
[[ace:Bèlarusia]]
[[af:Wit-Rusland]]
[[als:Weißrussland]]
[[am:ቤላሩስ]]
[[an:Belarrusia]]
[[ang:Hwītrussland]]
[[ar:بيلاروسيا]]
[[arc:ܒܠܐܪܘܣ]]
[[arz:بيلاروسيا]]
[[ast:Bielorrusia]]
[[az:Belarus]]
[[bar:Weißrussland]]
[[bat-smg:Baltarosėjė]]
[[bcl:Belarus]]
[[be:Беларусь]]
[[be-x-old:Беларусь]]
[[bg:Беларус]]
[[bi:Belarus]]
[[bn:বেলারুশ]]
[[bo:བྷེ་ལ་རསུ།]]
[[bpy:বেলারুস]]
[[br:Belarus]]
[[bs:Bjelorusija]]
[[bxr:Белоросууд]]
[[ca:Bielorússia]]
[[ce:Кlайгlаскхийн]]
[[ceb:Belarus]]
[[chr:ᏇᎳᎷᏏ]]
[[ckb:بیلاڕووس]]
[[co:Bielorussia]]
[[crh:Belarus]]
[[cs:Bělorusko]]
[[csb:Biôłorëskô]]
[[cu:Бѣла Роусь]]
[[cv:Беларуç]]
[[cy:Belarws]]
[[da:Hviderusland]]
[[de:Weißrussland]]
[[diq:Belarus]]
[[dsb:Běłoruska]]
[[dv:ބެލަރޫސް]]
[[dz:བེ་ལ་རུ་སུ།]]
[[ee:Belarus]]
[[el:Λευκορωσία]]
[[en:Belarus]]
[[eo:Belorusio]]
[[es:Bielorrusia]]
[[et:Valgevene]]
[[eu:Bielorrusia]]
[[ext:Bielorrússia]]
[[fa:بلاروس]]
[[fi:Valko-Venäjä]]
[[fiu-vro:Valgõvinne]]
[[fo:Hvítarussland]]
[[fr:Biélorussie]]
[[frp:Bièlorussie]]
[[fy:Wyt-Ruslân]]
[[ga:An Bhealarúis]]
[[gag:Biyaz Rusiya]]
[[gd:A' Bhealaruis]]
[[gl:Bielorrusia - Беларусь]]
[[gn:Vielorrusia]]
[[gu:બેલારુસ]]
[[gv:Yn Velaroosh]]
[[hak:Pha̍k-ngò-lò-sṳ̂]]
[[haw:Belarusa]]
[[he:בלארוס]]
[[hi:बेलारूस]]
[[hif:Belarus]]
[[hr:Bjelorusija]]
[[hsb:Běłoruska]]
[[ht:Byelorisi]]
[[hu:Fehéroroszország]]
[[hy:Բելառուս]]
[[ia:Bielorussia]]
[[id:Belarus]]
[[ie:Bielorussia]]
[[ilo:Belarus]]
[[io:Bielorusia]]
[[is:Hvíta-Rússland]]
[[it:Bielorussia]]
[[ja:ベラルーシ]]
[[jbo:belrus]]
[[jv:Belarus]]
[[ka:ბელარუსი]]
[[kaa:Belorussiya]]
[[kbd:Урысыху]]
[[kg:Belarusia]]
[[kk:Беларусь]]
[[kl:Hvideruslandi]]
[[kn:ಬೆಲಾರುಸ್]]
[[ko:벨라루스]]
[[koi:Беларусь]]
[[krc:Белоруссия]]
[[ku:Belarûs]]
[[kv:Беларусь]]
[[kw:Belarussi]]
[[ky:Беларусия]]
[[la:Ruthenia Alba]]
[[lad:Bielorusia]]
[[lb:Wäissrussland]]
[[li:Wit-Rusland]]
[[lij:Bieloruscia]]
[[ln:Bielorusia]]
[[lt:Baltarusija]]
[[ltg:Boltkrīveja]]
[[lv:Baltkrievija]]
[[mhr:Белоруссий]]
[[mi:Pērara]]
[[mk:Белорусија]]
[[ml:ബെലാറുസ്]]
[[mn:Беларусь]]
[[mr:बेलारूस]]
[[ms:Belarus]]
[[mt:Belarus]]
[[my:ဘီလာရုဇ်နိုင်ငံ]]
[[na:Berarut]]
[[nah:Belarus]]
[[nap:Bielorussia]]
[[nds:Wittrussland]]
[[nds-nl:Wit-Ruslaand]]
[[ne:बेलारुस]]
[[new:बेलारुस]]
[[nl:Wit-Rusland]]
[[nn:Kviterussland]]
[[no:Hviterussland]]
[[nov:Belarus]]
[[oc:Bielorussia]]
[[or:ବେଲାଋଷ]]
[[os:Белорусси]]
[[pam:Belarus]]
[[pih:Belerus]]
[[pl:Białoruś]]
[[pms:Bielorussia]]
[[pnb:بیلارس]]
[[pnt:Λευκορουσία]]
[[ps:بېلاروس]]
[[pt:Bielorrússia]]
[[qu:Bilarus]]
[[rm:Bielorussia]]
[[ro:Belarus]]
[[roa-rup:Arusia albã]]
[[roa-tara:Russie Vianghe]]
[[ru:Белоруссия]]
[[rue:Білорусія]]
[[rw:Belarusi]]
[[sa:बेलारूस]]
[[sah:Беларусь]]
[[scn:Bielurussia]]
[[sco:Belaroushie]]
[[se:Vilges-Ruošša]]
[[si:බෙලාරස්]]
[[simple:Belarus]]
[[sk:Bielorusko]]
[[sl:Belorusija]]
[[so:Belarus]]
[[sq:Bjellorusia]]
[[sr:Белорусија]]
[[srn:Belarusikondre]]
[[ss:IBhelalasi]]
[[stq:Wietruslound]]
[[su:Bélarus]]
[[sv:Vitryssland]]
[[sw:Belarus]]
[[szl:Bjołoruś]]
[[ta:பெலருஸ்]]
[[te:బెలారస్]]
[[tg:Беларус]]
[[th:ประเทศเบลารุส]]
[[tk:Belorussiýa]]
[[tl:Belarus]]
[[tpi:Belaras]]
[[tr:Beyaz Rusya]]
[[tt:Беларусия]]
[[ty:Belarus]]
[[udm:Белоруссия]]
[[ug:بېلورۇسسىيە]]
[[uk:Білорусь]]
[[ur:بیلارس]]
[[uz:Belarus]]
[[vec:Biełorusia]]
[[vep:Vaugedvenäma]]
[[vi:Belarus]]
[[vo:Belarusän]]
[[war:Belarus]]
[[wo:Belaarus]]
[[wuu:白俄罗斯]]
[[xal:Цаһанорсин Орн]]
[[xmf:ბელარუსი]]
[[yi:בעלארוס]]
[[yo:Bẹ̀lárùs]]
[[zea:Wit-Rusland]]
[[zh:白俄罗斯]]
[[zh-min-nan:Belarus]]
[[zh-yue:白俄羅斯]]
| |||