Mrkva – razlika između verzija

 

== Opis biljke ==

Divlji oblik mrkve ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija grubo dlakava do 1 metar visoka i razgranjena [[stabljika]]. Pripadnici roda imaju pretežno dvospolne cvjetove. Sije se u rano proljeće, te tijekom ljeta i jeseni naraste 20-40 cm u visinu, a cvjeta tek sljedeće godine. Cvjetovi su joj bijeli, skupljeni u štitaste cvatove. Mrkva je obično narančaste boje, no može biti bijela, žuta, crvenkastosmeđa i sl.

 

Divlje mrkve rastu u Euroaziji, dok se domaće uzgajaju u mnogim dijelovima svijeta.

== Ljekovito djelovanje ==

U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristio vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje: ovi korijeni sadržavaju znatne količine [[vitamin A|vitamina A]], [[vitamin B|B]], i [[vitamin C|C]] te raznih minerala. Mrkve još sadrže [[alkaloidi|alkaloide]], [[eterično ulje|eterična ulja]], masna ulja, [[organske kiseline]]. Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina.

 

</gallery>

 

{{Wikivrste|Daucus carota}}

{{commons|Carrot}}

{{Mrva-biljke}}

 

[[Kategorija:Apiales]]