Neredi u Accri 1948.

Neredi u Accri započeli su 28. veljače 1948. godine u Accri nakon što je policija nasilno prekinula protestni marš nenaoružanih ratnih veterana pri čemu je nekolicina istih poginula. Među ubijenima bio je i narednik C.F. Adjeti, koji je u međuvremenu javno komemoriran u Accri. U siječnju 1948., vladar naroda Ga, Nii Kwabena Bonne III., organizirao je bojkot cjelokupnog uvoza iz europe zbog inflacije cijena, a događanja od 28. veljače smatraju se "kapi koja je prelila čašu", odnosno početkom procesa koji je doveo do ukidanja Zlatne Obale i osnovanja nezavisne Gane.

Spomenik oslobođenja u Accri je podignut u sjećanje događanja od 28. veljače 1948. godine.

Nenaoružani časnici koji su organizirali prosvjed bili su veterani Drugog svjetskog rata. Regimenta iz Zlatne Obale bila je jedna od najodlikovanijih afričkih jedinica tokom rata, a sudjelovala je u borbama s Britancima u Burmi. Po završetku rata su im obećane mirovine i poslovi, ali kada su se vratili u Zlatnu Obalu, poslova nije bilo, a mirovine im nikada nisu isplaćene. Veterani su organizirali mirni prosvjed s ciljem upućivanja molbe Guverneru Zlatne Obale da im se isplate obećane mirovine i daju poslovi. Kako se skupina približavala sjedištu guvernera u dvorcu Christiansborg, zaustavila ih je kolonijalna policija i nije im dozvolila prolaz. Šef policije, Britanac po imenu Imray, naredio je svojim ljudima da pucaju u prosvjednike. Pucnjevi su ispaljeni u zrak. Nakon što ni to nije otjeralo prosvjednike, isfrustrirani Imray je zgrabio pištolj i sam ispalio po prosvjednicima, pri čemu su smrtno stradala trojica - narednik Adjetey, kaplar Attipoe i redovnik Odartey Lamptey. Ranjeno je još 60 bivših časnika. Kao reakcija na žrtve, stanovnici Accre započeli su petodnevne nerede tokom kojih je došlo do pljačke brojnih trgovina i novih žrtava. Dana 1. ožujka, guverner je proglasio krizno stanje i proglasio novi zakon o neredima.

Po završetku nereda, britanske su vlasti formirale Watsonovu komisiju, a sve kako bi otkrili detalje vezane uz nerede i pripremili put ustavnim promjenama koje će dovesti do nezavisnosti Gane.

Direktna posljedica nereda bilo je uhićenje Velike šestorice 12. ožujka 1948. godine. Smatralo se kako su oni glavni organizatori nereda. Pušteni su nakon mjesec dana u zatvoru.

Borba za nezavisnost Gana trajala je gotovo desetljeće od izbijanja nereda. Dana 6. ožujka 1957., Gana je stekla nezavisnost kao krunska zemlja, a 1960. godine i kao nezavisna republika i tako postala prva bivša kolonija u Africi koja je stekla taj status.