Muzej Republike Srpske

Muzej Republike Srpske je osnovan 26. septembra 1930. pod nazivom Muzej Vrbaske banovine. Po nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića, osnivač muzeja je bio prvi ban Vrbaske banovine Svetislav Tisa Milosavljević. Prvi upravnik Muzeja Vrbaske banovine bio je Spiridon Špiro Bocarić, akademski slikar iz Budve.[1]

Muzej Republike Srpske

Tokom vremena muzej je mijenjao naziv:

  • Muzej Vrbaske banovine (1930 — 1941) -
  • Hrvatski državni etnografski muzej, pa zatim Hrvatski državni muzej (1941 — 1945)
  • Državni etnografski muzej Bosanske krajine (1945 — 1953)
  • Narodni muzej u Banjoj Luci (1953 — 1962)
  • Muzej Bosanske Krajine u Banjoj Luci (1953 — 1992)
  • Muzej Republike Srpske Banja Luka je naziv od 14. novembra 1992. godine

Muzej je smješten u objektu Doma radničke solidarnosti u kojem su Narodna i univerzitetska biblioteka i dječije pozorište u Ulici Đure Daničića br. 1. Muzej raspolaže sa 3.700 m2 vlastitog prostora od čega se na 1.500 m2 nalazi Stalna izložbena postavka, a ostali dio su depoi i službene prostorije.

U svojim zbirkama Muzej RS čuva više od 30.000 eksponata. Specijalizovana muzejska biblioteka raspolaže sa više od 14.000 knjiga. Adaptacijom prostora Muzej RS je dobio prostor za autorske, temtske i gostujuće izložbe.

Organizacija uredi

U sastavu Muzeja Republike Srpske djeluju sedam organizacionih jedinica:[2]

1. Centar za materijalnu kulturu i umjetnost [3]

  • Odsjek za arheologiju
  • Odsjek za istoriju
  • Odsjek za etnologiju i etnografiju
  • Odsjek za istoriju umjetnosti
  • Odsjek za prirodne nauke

2. Odjeljenje za nematerijalnu kulturu

3. Odjeljenje za dokumentaciju i digi-talizaciju

4. Centar za konzervaciju i restauraciju

  • Atelje za konzervaciju i restauraciju slikarskih djela
  • Atelje za konzervaciju i restauraciju tekstila i kože
  • Atelje za konzervaciju i restauraciju metala
  • Atelje za konzervaciju i restauraciju kamena, keramike, porcelana i stakla
  • Aelje za konzervaciju i restauraciju drveta
  • Radionica ZOO preparatora

5. Centar za obrazovno - pedagoški rad, komunikacije i odnose s javnošću6. Odjeljenje za bibliotečku i izdavačku djelatnost

6. Odjeljenje za bibliotečku i izdavačku djelatnost

7. Odjeljenje zajedničkih službi

U sedam navedenih organizacionih jedinica ukupno radi 41 radnik (15 kustosa, tri konzervatora-restauratora i četiri preparatora i jedan muzejski tehničar-dokumentarista).

Reference uredi