Mjerne jedinice u Antičkoj Grčkoj
Mjerne jedinice u antičkoj Grčkoj su se uglavnom temeljile na mjernim jedinicama iz Egipta, a kasnije su poslužile kao temelj za rimske mjerne jedinice.
Te su mjerne jedinice varirale od grada-države do grada-države, ali je s vremenom razvoj trgovine doveo do njihove postupne stanardizacije, pa je tako Atena već oko 500. pne. imala službene mjere po kojima su svi trgovci morali baždariti svoje vage.
Dužina uredi
Grčke mjere za dužinu su se temeljile na relativnoj dužini dijelova tijela kao što su stopalo ili prsti. Specifične vrijednosti pojedinih jedinica su ovisile o lokaciji ikli epohi (npr. u Egini je stopa ili pous iznosila 333mm, dok je u Ateni bila 296mm).[1] Relativne proporcije, su, međutim bile istovjetne u grčkom svijetu.
Jedinice izvedene od dactylos (plural: dactyloi):
Jedinica Grčko ime Ekvivalent Opis dactylos δάκτυλος dužina prsta condylos κόνδυλος 2 dactyloi srednji zglob ili prst palaiste or doron παλαιστή,δῶρον 4 dactyloi dlan dichas or hemipodion διχάς,ἡμιπόδιον 8 dactyloi pola stope lichas λιχάς 10 dactyloi raspon palca orthodoron ὀρθόδωρον 11 dactyloi [2] spithame σπιθαμή 12 dactyloi raspon svih prstiju pous ποῦς 16 dactyloi stopa pygme πυγμή 18 dactyloi lakat do baze prstiju pygon πυγών 20 dactyloi pechys πῆχυς 24 dactyloi kubit pechys basileios πῆχυς βασιλήιος 27 dactyloi kraljevski kubit
Veće jedinice izvedene od pous (plural: podes):
Jedinica Grčko ime Ekvivalent Opis pous ποῦς 16 dactyloi stopa aploun bema ἀπλοῦν βῆμα 2.5 podes korak diploun bema διπλοῦν βῆμα 5 podes dvostruki korak [2] orgyia ὀργυιά 6 podes fatom ili raspon obje ruke akaina ἄκαινα 10 podes [2] plethron πλέθρον 100 podes dužina grčkog akra stadion στάδιον 600 podes
Atički stadion je imao dužinu 184,98 m, olimpijski stadion 192,27 m, a hodački stadion 157,50 m.[2]. Dužine izvedene od stadion (plural: stadia):
Površina uredi
- 1 plethron: tradicionalno se odnosi na količinu zemlje koju je vol s plugom mogao uzorati u jednom danu (oko 4 engleska akra); točnije, to je bila površina kvadrata čije je strana bila 100 podes ili 1 plethron dužine [3].
Volumen uredi
Grci su volumen mjerili ovisno o tome da li je riječ o suhoj ili tekućoj tvari, odnosno da li je riječ o žitu ili vinu. Zajednička jedinica za oboje kroz grčku historiju bila je cotyle ili cotyla čija je apsolutna vrijednost varirala od jednog do drugog mjesta između 210 ml i 330 ml (ili 7.4-11.6 fl. oz.)[4] :
- Suhe tvari
Jedinica Grčko ime Ekvivalent Opis cotyla κοτύλη otprilike jedna čaša choenix χοῖνιξ 4 cotylai otprilike jednodnevni obrok za čovjeka hecteus ἑκτεύς 8 choenixes medimnos μέδιμνος 6 hecteis
- Tekuće tvari
Masa uredi
Mjere za masu se najčešće vezuju uz valute jer su one u praviolu sadržavale točno određenu količinu određenog metala. Tako je u engleskom jeziku funta bila i valuta i mjerna jedinica za masu. Grčke mjere za masu su također vezane uz grčke valute, iako je porijeklo grčkih standarda predmet rasprave[5]. Postojala su dva dominantna standarda za masu u istočnom Mediteranu - standard koji je nastao na Eubeji i koga je na Atiku uveo Solon, te standard koji je nastao u Egina. Atički/eubejski standard se navodno temeljio na klasu ječma, gdje je bilo dvanaest obola. Međutim, vage koje su pronašli historičari i arheolozi ukazuju na varrijacije od teoretskih standarda. Tablica standarda temeljena na teoriji je sljedeća[6]:
Izvori uredi
- ↑ Measures in The Oxford Classical Dictionary 2003
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Hellenic Institute of Metrology (EIM). „Metrology - Ancient Greece”. Pristupljeno 02. 11. 2007.
- ↑ Measures in The Oxford Classical Dictionary (2003)
- ↑ Measures in The Oxford Classical Dictionary, 2003
- ↑ Weights in The Oxford Classical Dictionary (2003)
- ↑ Weights in The Oxford Classical Dictionary (2003)
Eksterni linkovi uredi
- „History 310: Greek Coinage and Measures”. History/Classics 310. Arhivirano iz originala na datum 2015-05-04. Pristupljeno 2008-04-25.
- Porter, John. „Greek and Roman Weights, Measures and Currency”. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-06. Pristupljeno 2008-04-25.