Legalizacija gradnje

Legalizacije nelegalne gradnje je aktivnost formalizovanja neformalne gradnje koju ne treba zvati divlja gradnja jer je to diskriminatorski izraz. Agencija ujedinjenih nacija UN-HABITAT nadzire i usmerava resavanje neformalnih naselja kako bi se izbegla krsenja ljudskih prava stanovnika tih naselja. Prema podacima UN preko milijadu ljudi zivi u kucama za koje nemaju dozvolu. Mogi milionski gradovi u svetu imaju vise nelegalnih kuca i stanova nego onih sa dozvolama, tako da je to ogroman svetski problem.

Posle neuspesnih pokusaja da se problem resava nasilnim sredstvima tj nasilnim rusenjem i čišćenjem tih naselja, sada preovladjuje stav da treba istovremeno preduzimati više paralelnih aktivnosti: -Država treba da uloži sredstva u što hitniju legalizaciju svih objekata koji nisu velika urbanistička smetnja (tj nalaze se na projektovanom putu ) -Država treba da unapredi ta nelegalna naselja dovodjenjem infrastruktue i drugih sadržaja. -Za najsiromašnije država treba da obezbedi socijalno stanovanje ( za izbeglice, nezaposlene, samohrane ...) -Drzava treba da obezbedi placeve sa infrastrukturom na kojima je dozvoljena gradnja koje gradjani mogu kupiti i na njima uz dozvolu graditi. -Drzava treba da obezbedi da na celoj teritoriji ima zoning tj plan detaljne regulacije, tj gde se šta može raditi.Treba ukidati dozvole i omogućiti da licencirani arhitekte na osnovu detaljne regulacije projektuju i grade.Time se izbegava velika korupcija u zemljama u razvoji vezano za dobijanje dozvola.

Problem u nekim bivšim komunističkim zemljama je da su te države konfiskovale svo gradjevinso zemljište a zatim tražile od bivših vlasnika a sada korisnik veliki novac za dozvole po nazivom "naknada za uredjenje zemljišta". Medjutim tom naknadom se država i grad se ne obavezuju da će stvarno urediti zemljište, to je i dalje obaveza investitora. Takodje što je zemljiste uredjenije to je ta taksa veca, što je u potpunoj suprotnosti sa zapadnim iskustvom. Na zaapadu, ukoliko kupite plac bez puteva i infrstrukture sami plaćate da se to dovede, ali ne opštini nego izvodjačima radova. Ministri zemalja Jugoistočne Evrope su potpisali i Bečku deklaraciju kojom se obavezuju da ce postupati po gore navedenim principima, ali se to u Srbiji ne poštuje jer se traži veliki novac za legalizaciju, posebno u Beogradu,i to u vreme ekonomske krize, kada većina zemalja poklanja novac onima koji grade svoje kuće. Centar za liberalno domokratske studije iz Beograda ekonomski Think-Tank predlaže ukidanje naknade za uredjenje gradjevinskog zemljišta i predlaže da se on zameni porezom na imovinu, kao što je to u EU. Veliki broj stranih investitira ne želi da gradi ili odustaje od gradnje zbog te njima čudne naknade za gradjevinsko zemljište