Izomeri su molekule istog atomskog sastava, ali različitog rasporeda atoma u trodimenzionalnom prostoru, koje imaju jednaku molekulsku masu i jednake kemijske bruto formule. Ime dolazi od grčkih riječi isos i meros koje znače isti i dio. Ovisno o vrsti izomera, zbog utjecaja strukture molekula, neki pokazuju slična kemijska i fizikalna svojstva, dok pojedini izomeri pokazuju vrlo različita kemijska i fizikalna svojstva.[1][2]

Izomeri su podijeljeni u dvije osnovne skupine:

  • konstitucijski ili strukturni
  • stereoizomeri.

Konstitucijski ili strukturni izomeri

uredi

Konstitucijski ili strukturni izomeri su molekule kod kojih su atomi različitim redoslijedom poredani u prostoru, a nastaju iz razloga što C atomi tvore jednostruke, dvostruke i trostruke kovalentne veze. Rezultat toga je različita struktura molekule za iste molekulske formule. Broj mogućih strukturnih izomera raste nepravilno s porastom broja C atoma u molekuli. Kao primjer mogu se upotrijebiti izomeri butanola.

Stereoizomeri

uredi

Stereoizomeri su molekule koje imaju istu strukturnu formulu i isti redoslijed vezanih atoma, ali raspored atoma u prostoru je različit. Naziv dolazi grčke riječi stereos što znači krut.

Cis-Trans izomeri razlikuju se u raspredu atoma ili skupina obzirom na određenu ravninu koja je zajednička za oba izomera.

Enantiomeri su stereoizomeri koji se razlikuju u prostoru kao predment i njegov odraz u ogledalu. Primjer: lijeva i desna ljuska ruka.

Dijestereoizomeri su molekule stereoizomera kod kojih u prostoru ne postoji odnos predmeta i njegovog odraza u ogledalu.

Povezano

uredi

Reference

uredi
  1. Clayden Jonathan, Nick Greeves, Stuart Warren, Peter Wothers (2001). Organic chemistry. Oxford, Oxfordshire: Oxford University Press. ISBN 0-19-850346-6. 
  2. Ernest L. Eliel, Samuel H. Wilen, Michael P. Doyle (2001). Basic Organic Stereochemistry. Wiley-Interscience. ISBN 0-471-37499-7. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi