Gerberga, kraljica Franaka
Gerberga (francuski: Gerberge, njemački: Gerperga; 8. vijek) bila je franačka kraljica, odnosno supruga kralja Karlomana I, poznata po tome što je njen bijeg na langobardsku teritoriju prouzročio franačko-langobardski rat i uništenje langobardske države.
O njenom životu se zna vrlo malo. Ponekad se pogrešno navodi da je bila langobardska princeza, odnosno kćer kralja Deziderija; u pitanju je vjerojatno zabuna sa Desideratom, suprugom Karlomanovog brata Karla Velikog. Sačuvano pismo ismo pape Stjepana III Karlu Velikom, pak, eksplicitno navodi da je Gerberga bila franačkog porijekla.
Gerberga je svom mužu rodila dva sina po imenu Pipin, a na mjestu kraljice se nalazila od 768. do 771. kada je Karloman, poslije smrti svog oca Pipina Malog, upravljao istočnim dijelom Franačke. Krajem godine 771. Karloman je iznenada umro, a Karlo, koji je vladao zapadnim dijelom i bio na rubu rata sa svojim bratom, iskoristio je priliku da pripoji njegovo područje i ujedini franačku državu. Gerberga, koja je vjerojatno očekivala da će njeni sinovi naslijediti krunu, s njima je pobjegla kod langobardskog kralja Deziderija.
Deziderije je ranije bio u neprijateljstvu sa Karlomanom i savezu sa Karlom kome je dao ruku Desiderate. Godine 771. je Karlo otjerao Dezideratu i dao poništiti brak, čime je od bivšeg tasta stvorio neprijatelja. Deziderije mu se nastojao osvetiti tako što je odlučio podržati Gerbergine sinove u borbi za franačko prijestolje, te je u tu svrhu poslao pismo papi Hadrijanu I. Karlo je na to reagirao tako da je 773. poduzeo pohod na Italiju tokom koga je pokorena langobardska država, a on sam sebe proglasio langobardskim kraljem. Gerberga i njeni sinovi su tada zarobljeni u Veroni. Što se kasnije sa njima dogodilo nije poznato; dio historičara vjeruje da su i majka i sinovi poslani u samostan.
Izvori
uredi| Prethodi: Bertrada od Laona |
Kraljica Franaka cca. 768–771 sa Desideratom (768–771) |
Slijedi: Hildegarde |